Na društvenim mrežama i u medijima, vrlo ćete vjerojatno vidjeti različite vijesti o brojnim slavnim osobama. Od glazbenika i sportaša do osoba iz javnog života poput pjevača i glumaca, ili pak influencera, čitatelji će naići na dobro poznata lica o čijim životima vole čitati.

Neki to čine letimice kao razbibrigu, a neki prilično duboko istražujući i najsitnije detalje omiljenih im domaćih i stranih zvijezda.

Doktor Paul Harrison sa Sveučilišta Deakin, stručnjak za konzumerističko ponašanje i kulturu, vjeruje da korijen opsjednutosti i zanimanja za životima slavnih osoba leži u prirodnom ljudskom instinktu da »prati« ili se »ugleda na« autoritativne figure.

– Slavne su osobe zamijenile tradicionalne autoritativne ličnosti poput kraljica i kraljeva, kaže Harrison i dodaje da općoj opsjednutosti zvijezdama uvelike doprinose mediji, reality emisije i društvene mreže.

Jennifer Aniston, Foto: Reuters

Opsesivna fascinacija

Htjeli ili ne, društvene su mreže preuzele dominaciju nad tradicionalnim medijima i već godinama služe kao jedini izvor informacija novijim generacijama.

Različite platforme koje služe za objavljivanje fotografija i videosnimki, postale su moćan alat u prenošenju vijesti odnosno informacija, ali i dobra marketinška mašinerija za reklamiranje različitih usluga i proizvoda.

»Influence marketing«, odnosno reklamiranje proizvoda i usluga na društvenim mrežama od strane influencera, već je godinama posebna branša marketinga čiji se prihodi broje u milijardama. Svaki »influencer«, odnosno slavna osoba, svojim će vjernim pratiteljima »prodati« gotovo pa bilo što.

Ljudi postaju toliko opsjednuti životima slavnih osoba da dolazi do razvoja sindroma obožavanja slavne osobe ili poremećaja opsjednutosti slavnom osobom zbog kojeg obožavanje popularne osobe prelazi u opsesivnu fascinaciju. Iako nije klinički prepoznato, opisano je kao opsesivno-ovisno stanje.

Nema medicinski utvrđenog uzroka zbog kojeg osoba pati od ovog sindroma, ali vjeruje se da njegovom razvoju mogu doprinijeti određena mentalna stanja. Opsjednutost slavnim osobama može imati negativan utjecaj na stvarne veze i odnose, a posebno intenzivan utjecaj ima u situaciji kada se osoba počne truditi izgledati poput njihova idola.

Uz raskošan život koji prikazuju na društvenim mrežama, osim luksuznih vila, ekstravagantnih putovanja i skupih modnih komada, slavne osobe prikazuju još jednu stvar koja je ponekad i predmet najvećih rasprava.

Riječ je o njihovom licu odnosno o njihovom tijelu i fizičkom izgledu koji se danonoćno komentira pa ne čudi da će se brojne osobe koje opsjednuto prate bogate i slavne podvrgnuti različitim zahvatima da bi im izgledale što sličnije.

Pamela Anderson, Foto: Anthony Behar/SIPA USA

Značajan utjecaj

O fenomenu slavnih osoba i njihovog predstavljanja na društvenim mrežama, razgovarali smo sa Sanjom Lazarić, specijalisticom otorinolaringologije i plastične kirurgije glave i vrata te Teom Brozičević, specijalisticom dermatologije i venerologije.

Lazarić nam je kazala da slavne osobe imaju značajan utjecaj na popularnost određenih estetskih zahvata zbog čega neki brendovi i postupci dobiju svoje zaštitno lice koje je dobro plaćeno da ih promovira.

– Ljudi vole bogate i slavne, pa oponašajući ih možda žele osjetiti dio tog glamura, komentira Lazarić.

Objašnjava pritom da u njezinoj praksi nema puno zahtjeva pacijenata inspiriranih izgledom poznatih ličnost, ali da se ponekad dogodi da pacijenti žele usne poput Angeline Jolie ili joj pokažu slike nosa kakav žele imati. Lazarić naglašava da voli raditi s pametnim ljudima i realnim očekivanjima jer u protivnom to može dovesti do problema.

Dodaje da na porast estetskih zahvata ne utječu samo slavne osobe, već činjenica da su zahvati postali dostupni svima jer sve više medicinskih specijalnosti izvodi estetske zahvate, osim kirurških metoda koje su ostale u domeni plastičnih kirurga.

– Naglasila bih nešto vrlo važno što malo ljudi zna: neki aparati i postupci poput ultrazvuka HIFU i radiofrekvencije mogu onemogućiti kirurške zahvate u budućnosti, i ponekad je tretirane pacijente nemoguće operirati. Slojevi kože doslovno postanu »skuhani« i srasli te se ne mogu odvojiti.

Dakle, trebali biste znati da ako koristite takve aparate za pomlađivanje, u budućnosti nećete moći koristiti kirurške metode poput face lifta, upozorava doktorica.

Upitali smo je koliko je uopće realno postići rezultate slične onima koje imaju slavne osobe s obzirom na njihove resurse i pristup vrhunskim stručnjacima, na što Lazarić kaže da nije moguće postati identičan nekome drugome.

– Bilo je mnogo pokušaja, ali nisu bili potpuno uspješni. Reći ću neskromno da stručnjaci u Europi, pa i u Hrvatskoj, nisu ništa lošiji od onih u Hollywoodu.

Imamo pristup sličnim materijalima i tehnikama, ali mislim da je nemoguće replicirati faktore okoliša i životne uvjete koje netko drugi ima.

Bogati i slavni imaju vremena za sate u teretani, osobne trenere, gurue, nutricioniste, razne tretmane lica i tijela, posebne dijete itd. To su timovi ljudi koji prate glumce kroz život i rad, komentira.

Sanja Lazarić, specijalistica otorinolaringologije i plastične kirurgije glave i vrata

Pritisak javnosti

Stručnjakinja dodaje i da se ponekad osjeća kao »fah idiot« jer je analiza estetskih zahvata na glavnom glumcu na ekranu toliko zaokupi da ne može pratiti radnju filma. Posljednji put kada joj se to dogodilo, zaokupila se glumicom Nicole Kidman u jednom filmu jer joj se rad na njoj uopće nije svidio.

– Smatram da je previše mršava i previše »nategnuta« face liftom, a i da već godinama ima previše botoksa pa više nema mimike na licu. Ona je prirodno crvene kose i pjegavog tena, a takva koža najbrže stari i vrlo ju je teško održati mladom, pa sigurno imaju težak posao s tim, komentira.

Objašnjava i da je pritisak na slavne osobe da izgledaju savršeno zasigurno povećao i broj estetskih zahvata u javnosti, ali napominje da je tako bilo uvijek. Kao primjer uzima da su žene prije željele izgledati poput Marilyn Monroe, a ona je, da bi postigla taj izgled, izbjeljivala kosu, nikada se nije izlagala suncu, patila je od teške depresije, a na kraju, kažu, počinila i samoubojstvo.

Posljednjih se mjeseci diglo puno prašine oko brojnih holivudskih zvijezda i njihove kože, a glavne protagonistice su bile Jennifer Aniston, Pamela Anderson, Sarah Jessica Parker, Gwyneth Paltrow i druge pa smo zamolili dr. Lazarić da nam otkrije jesu li ove dame »prirodno lijepo ostarjele« ili su pak naoko vidljivi određeni estetski zahvati.

Za Pamelu Anderson nam kaže da ima vidljivo mnogo botoksa, holivudski bijele zube, jagodice napunjene hijaluronom i previše stanjene obrve. U medijima se najviše spominje zbog implantata u grudima koje je stavila u mladosti i koje je morala operirati više puta jer su tada silikoni bili lošiji i trebali su se mijenjati svakih deset godina.

Reese Witherspoon joj je objektivno vrlo lijepa i djeluje prirodno, osim čela koje je više puta popunjeno botoksom. Jennifer Aniston također ima botoks, ali rad joj djeluje prirodno, osim širine vrata koja se doima muževnom.

Lazarić kaže da Helen Mirren »ima već koju godinu« te da je prošla face lift, botoks, hijaluron te da u filmovima na njoj primjećuje manjak mimike. Glumica Salma Hayek ima zahvalnu kožu, lijepa je i lijepo stari, a Lazarić vjeruje da koristi botoks, filere i slično, ali u pravoj mjeri i uz dobru njegu, pa izgleda potpuno prirodno.

Sarah Jessica Parker, po njezinom ukusu, već dugo ima indikaciju za estetsku operaciju nosa, uočava višak kože na očnim kapcima, botoks, ali i bore, što sugerira da nije sklona kirurškim zahvatima.

Kao glumica svjetlije puti, njena koža je sklonija boranju. Lazarić komentira da pušenje cigareta također jako oštećuje kožu, a u seriji »Seks i grad« cigareta joj je često bila u ustima.

Sarah Jessica Parker, Foto: Instagram

Važnost prevencije

Nitko nije otporan na prirodni proces starenja, ali o tome kako će koža izgledati u određenim godinama, uvelike ovisi i koliko se pojedina osoba brinula za nju. Zna to vrlo dobro i dr. med. spec. Tea Brozičević koja nam potvrđuje da je najefikasniji način preranog starenja kože upravo prevencija.

Misli pritom na adekvatnu i ispravnu rutinu kože, od nanošenja krema, seruma i čistača te znanja o tome kada i kako što od navedenoga koristiti, a zatim i redoviti kozmetički tretmani lica koji su individualno prilagođeni uz pravilnu i raznoliku ishranu, tjelovježbu, unošenje dovoljne količine vode, različitih suplemenata kao vitamin C, MSM, kolagen, glutation i slično.

Od minimalno invazivnih zahvata izdvaja različite regenerativne metode u prevenciji starenja u što spadaju biostimulatori kolagena, kao skinboosteri, mezoterapija, microneedling, neinvazivne metode kao radiofrekvenciju, ultrazvučnu terapiju i slične.

Brozičević pojašnjava da se starenjem mijenja struktura i tekstura kože, te da se zbog iscrpljenih razina prirodnih tvari koje daju koži čvrsti i mladenački izgled, već u ranijim tridesetima na koži počinju pojavljivati sitne bore, osobito oko usta i očiju.

– Tridesete su godine kada se na koži počinju pojavljivati posljedice utjecaja okoline, poput sunčevih zraka, pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, loše prehrane i nepravilne njege kože.

Osim opadanja stvaranja kolagena snižava se i razina hijaluronske kiseline u tijelu, koja je nužna za zdravu i hidratiziranu kožu, pojašnjava.

Dodaje da su u četrdesetim godinama na koži većine žena (osim kod onih sretnica s dobrom genetskom osnovom) bore već dobro vidljive te da zbog manje elastina koža počinje gubiti svoju elastičnost.

– U pedesetima na dodatne promjene na koži utječe djelovanje gravitacije, osobito na obrazima, koža počinje gubiti volumen, manje je čvrsta, a bore su dublje. Osim toga, tijekom ovog razdoblja mijenja se hormonska ravnoteža u ženskom tijelu, što svakako utječe na izgled kože.

Također, mijenja se dinamika kostiju, koje više nisu konveksne nego konkavne, pa su posebice istaknutije borice na nausnici ili takozvane pušačke bore, zatim marionete izraženije što daje tužniji izgled lica, kaže Brozičević.

Tea Brozičević, specijalistica dermatologije i venerologije

Ništa bez faktora

Zanimalo nas je i postoje li onda uopće sastojci koji mogu utjecati na starenje, s obzirom na broj slavnih osoba koje reklamiraju »baš taj proizvod«, ali Brozičević iskreno kaže da ne postoji baš puno sastojaka koji zaista imaju anti-age djelovanje.

Nabrojala je i da se ne može pogriješiti s nekima, kao što su vitamin C, retinol, hijaluronska kiselina, krema sa zaštitnim faktorom, peptidi, mliječna kiselina i ceramidi.

Naglašava i važnost upotrebe kreme sa zaštitnim faktorom tijekom i zimskih i ljetnih mjeseci jer tako štitimo kožu od UV zračenja uz objašnjenje da u različitim dobnim stanjima možemo SPF-om prevenirati određena stanja, osim prijevremenog starenja kože, hiperpigmentacije uzrokovane hormonima – melazme, postupalne hiperpigmentacije, »mrlje« uzrokovane suncem (tzv. solarni lentigo) i ono što je najvažnije – zaštita madeža i prevencija stvaranja novih, tj. prevencija malignih promjena na koži.

– Prilikom odabira kreme, potrebno je birati one koje pružaju zaštitu od UVB i UVA zračenja, a osobe koje imaju melazmu moraju se zaštititi i od vidljivog dijela spektra.

Naravno, u ljetno doba potrebno je tijekom dana nadopuniti faktor na koži lica jer je tada osobito visoko UVB zračenje i jer želimo spriječiti pojavu akutnih oštećenja kao što su crvenilo kože i opekline, savjetuje Brozičević.

Nicole Kidman, Foto: Instagram

»Prirodno« starenje

Na naše pitanje o tome kada je pravo vrijeme za početak korištenja anti-aging proizvoda i tretmana, Brozičević odgovara da svjetski stručnjaci na polju anti-aginga kažu da su to rane tridesete zbog smanjene prirodne proizvodnje kolagena i masnoće u koži, treba započeti s ciljanim tretmanima.

Napominje pritom da je odabir najboljih tretmana vrlo individualan i ovisi o puno faktora, ali da bi se odredilo s kojim tretmanima započeti, najprije se mora napraviti detaljna analiza tonusa i stanja kože svakog pacijenta posebno te se tek onda može napraviti adekvatan anti-aging program.

– Svakako se prije početka primjene bilo kojih sastojaka treba prvo posavjetovati s dermatologom jer ipak nije sve za svakoga i treba znati kada i kako primjenjivati sastojke da ne bi došlo do nekih alergijskih reakcija ili komplikacija.

Ako ste se pitali kad je pravo vrijeme za početak anti-age rutine njege kože, odnosno jeste li uranili s time, odgovor je vjerojatno – ne, naglašava dr. Brozičević.

Takav program zasigurno poštuju slavne osobe koje smo izdvojili ne bi li provjerili koliko su »prirodno« ostarjele, pri čemu nam je svojim znanjem i stručnošću pomogla dr. Brozičević, komentirajući stanje kože slavnih osoba. Komentira da je kod svih navedenih slavnih osoba sigurno, barem jednom u životu, napravljen kirurški lifting lica te da su primijenjeni i fileri, botoks, podizanje obrva, lip lift te ostali tretmani.

– A gledajte, sve te žene su pod povećalom i pritiskom u tom svijetu. Naravno da su radile nešto na sebi. Moje mišljenje da one još i dobro izgledaju, imaju još mimiku.

Posebice u zadnje vrijeme Pamela Anderson koja je promijenila imidž i pokazuje svoju autentičnost u smislu svih svojih nesavršenosti. I svaka joj čast na tome. Svi starimo, i naravno promjene se događaju i trebamo to prigrliti.

Da, možemo nešto raditi na sebi, a da to izgleda prirodno, decentno, zašto ne? Svi smo različiti i lijepi na svoj način i apsolutno se protivim današnjem »new age looku« gdje sve cure i žene izgledaju isto, zaključuje dr. Brozičević.

Jennifer Aniston i Reese Whiterspoon, Foto: Instagram