Broj osoba oboljelih od malignih bolesti u stalnom je porastu! Prema broju novooboljelih u svijetu, najčešća sijela raka u 2020. bila su: dojka, pluća, debelo crijevo, prostata i želudac, dok su najčešći uzroci smrti od raka u 2020. godini bili: rak pluća, debelog crijeva, jetre, želuca i dojke.

Prema procjenama Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije za zemlje članice EU-a za 2020. godinu, teret raka povećao se na 4 milijuna novih slučajeva, te na 1,9 milijuna smrti u 2020. godini.

U Europi rak dojke je najčešće novootkrivena zloćudna bolest. Slijede rak debelog crijeva, rak pluća, rak prostate te rak mokraćnog mjehura. Najčešći uzroci smrti su rak pluća, a slijede rak debelog crijeva, dojke, rak gušterače, te rak prostate.

Hrvatska je po smrtnosti od raka na visokom, četvrtom mjestu (iza Slovačke, Poljske i Mađarske)!

Kretanje raka u Hrvatskoj

Najčešći novootkriveni rak je rak debelog crijeva, slijede rak pluća, rak dojke, rak prostate i mokraćnog mjehura. Vodeći uzroci smrti su: rak pluća, rak debelog crijeva, rak dojke, prostate te gušterače.

U Primorsko-goranskoj županiji su u 2020. godini najčešći novootkriveni slučajevi raka bili: rak bronha i pluća, rak dojke, rak debelog crijeva, rak mokraćnog mjehura, rak ostalih probavnih organa.

Od raka je u PGŽ-u u 2020. umrlo 1.070 osoba. Najčešći uzroci smrti od raka bili su: rak bronha i pluća, rak debelog crijeva, rak ostalih probavnih organa, rak jednjaka i želuca te rak dojke.

Rak debelog crijeva

Rak debelog crijeva treći je po učestalosti u svijetu, nakon raka dojke i raka pluća. Prema procjenama Međunarodne organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli 1,9 milijuna ljudi, a umre 930.000 ljudi. Procjenjuje se da danas diljem svijeta živi više od 5 milijuna ljudi kojima je u posljednjih 5 godina postavljena ova dijagnoza. Procjenjuje se da će se teret ovog raka povećati na 3,2 milijuna novooboljelih, odnosno 1,6 milijuna umrlih do 2040. godine.

Prema procjenama Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije za zemlje članice EU-a, novooboljelih je najviše u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj, dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi na 9. mjestu po broju novooboljelih, ali na visokom 2. mjestu po broju umrlih od raka debelog crijeva!

Rak debelog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj s više od 3.600 novih slučajeva godišnje (u 2020. godini 3.706) i drugi je najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća kod muškaraca odnosno raka dojke kod žena) s 2.320 umrlih u 2020. godini. Prosječna dob prilikom oboljenja bila je 69 godina, nešto češće pogađa muškarce (oko 60%).

U pozadini razvoja svake zloćudne bolesti nalaze se čimbenici rizika. Nepromjenjivi rizični čimbenici su oni na koje se ne može utjecati, koje smo »dobili rođenjem«. To su u slučaju ove vrste raka, dob, spol, genetska sklonost te prisutnost upalne bolesti crijeva (npr. Chronova bolest, ulcerozni kolitis). Primjerice, u slučaju raka debelog i završnog crijeva čak 75-80% oboljelih nije imalo rak u obitelji, već je jedini rizični čimbenik kod njih bila dob.

Rizik od razvoja raka debelog crijeva znatno raste nakon 40. godine života, a 90% od svih kolorektalnih karcinoma otkrije se u osoba starijih od 50 godina. Samo oko 20-25% oboljelih ima pozitivnu obiteljsku anamnezu (kolorektalni karcinom u obitelji, obiteljske polipoze i slični sindromi) ili osobno imaju bolest crijeva koja pogoduje razvoju raka (ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest).

Međutim, ovaj rak se u velikoj mjeri može spriječiti utjecajem na promjenjive čimbenike rizika (usvajanjem zdravih životnih navika: kontrola prekomjerne tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, ustezanje od alkohola i pušenja), uz otkrivanje i uklanjanje predstadija raka (prekanceroznih lezija).

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Bolest se dugo razvija bez ikakvih znakova (osam do deset godina). Spori proces tijekom kojeg se dobroćudne tvorbe (polipi) pretvaraju u rak debelog crijeva pruža jedinstvenu mogućnost za sprječavanje i rano otkrivanje promjena.

Moguće je otkriti i polipe koji su predstadij raka debelog crijeva. Bolesnici kod kojih je bolest rano otkrivena (stadij I) imaju šansu za preživljavanje od 90%, u usporedbi sa samo 10% kada se otkrije kasno (u fazi IV). Simptomi kao što su promjene u pražnjenju stolice (zatvor, proljevi), bol u trbuhu i zdjelici, anemija ili neobjašnjiv gubitak težine znakovi su uznapredovale bolesti.

Međutim, prema podacima Registra za rak RH, samo 11% slučajeva raka debelog crijeva je otkriveno u lokaliziranom stadiju, dok su kod čak 13% osoba prilikom dijagnoze već prisutne udaljene metastaze. Dakle, osnovni razlog za visoku smrtnost u RH je kasno otkrivanje!

Odlukom Vlade Republike Hrvatske krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji je proizašao iz pilot-programa provedenog upravo u Primorsko-goranskoj županiji.

Cilj je što ranije otkrivanje raka debelog crijeva testiranjem stolice na prisutnost golim okom nevidljive krvi (okultno krvarenje).

Prvi pozivni ciklus započeo je 2008. godine. Trenutno je u tijeku provedba petog ciklusa. Određenim redoslijedom svi građani ciljane dobne skupine (50-74 godine starosti) dobivaju poziv za sudjelovanje u programu. Svima koji imaju pozitivan nalaz na okultno krvarenje u stolici šalje se poziv na kolonoskopiju (u Primorsko-goranskoj županiji u KBC-u Rijeka), kojom se postavlja konačna dijagnoza.

Izuzetno je važno odazvati se na preventivne preglede, stoga nazovite besplatni telefon u PGŽ-u: 0800 200 041.

Nasl. prof. dr. sc. Iva Sorta-Bilajac Turina, dr. med., univ. mag. med.