Pričali smo s nutricionisticom iz Crikvenice: 'Najveći prehrambeni grijesi u Hrvata? Pekare i suhomesnati proizvodi'

Foto Davor Kovačević

Mi smo po prehrani tradicionalna zemlja – velike količine mesa, krumpira i kruha dio su naših tanjura. Trebali bismo dati priliku raznim namirnicama, a svoj tanjur učiniti što šarenijim, kaže Gulin i ističe kako je uvijek pitanje količine i učestalosti jer nijedna namirnica nije sama po sebi dobra ili loša. Većinom se radi o jednoličnom, monotonom načinu prehrane

povezane vijesti

Prvi val pandemije COVID-19, koji je započeo u ožujku prošle godine, promijenio je živote svih nas, većinu zatvorivši u svoje domove. Neki su, poput naše sugovornice, dvadesetpetogodišnje Crikveničanke sa zagrebačkom adresom, magistrice nutricionizma Mihaele Gulin, to vrijeme »pod ključem« odlučili iskoristiti radeći nešto korisno i za sebe i za druge. Stoga je Gulin otvorila Instagram profil pod nazivom nutritionspeaks, u kojem na dnevnoj bazi donosi znanstvene informacije o hrani, raznovrsne savjete, recepte, korisno znanje, ali i mnogočega drugoga.

– Nisam tip osobe kojemu prođe dan, a da ništa ne radi. Volim dinamiku, stvaranje pozitivne energije oko onog što radim, a smatram da savjeti o prehrani mogu pomoći velikom broju ljudi. Saznanje da radiš nešto korisno doista je ispunjujuće. Tijekom prvog vala pandemije, s obzirom na obilnu količinu slobodnog vremena, postajala sam svjesnija da imam što reći na temu prehrane. U našem javnom prostoru, pritom mislim na medije i društvene mreže, ima previše samoprozvanih stručnjaka koji dezinformacijama zbunjuju ljude po mnogim pitanjima, pa tako i po pitanju prehrane, ističe Gulin.

Čudotvorne namirnice

Najčešće susreće senzacionalističke naslove koji tvrde kako je neka namirnica čudotvorna po neko zdravstveno stanje. Pa tako dinja topi kalorije, chia sjemenke rješavaju sve probleme, taj i taj čaj detoksicira tijelo i tako dalje. To je, kazuje nutricionistica, nemoguće.

– Osobe koje donose takve naslove dođu do znanstvenog članka koji sam za sebe često i nije relevantan te ga pročitaju ne posjedujući dovoljno znanja kako bi ga mogli interpretirati na ispravan način. Svaka znanstvena tvrdnja koju iznosi struka proizlazi iz većeg broja istraživanja koja su se, nad određenom populacijom, provodila tijekom dugog niza godina pod određenim kriterijima. Onaj tko donosi informacije iz svijeta nutricionizma treba imati dubinu, treba imati pozadinu. Mi često volimo brza, instant-rješenja i super nam je čuti kako dinja topi kalorije, ali to jednostavno samo po sebi nije točno, kazuje Gulin te savjetuje – ako volite čitati o prehrani, kada otvorite članak, pristupite mu kritički. To znači – pogledajte tko ga je napisao i gdje je objavljen. Je li to osoba pod inicijalima na nekom sumnjivom portalu ili razgovor s nutricionistom koji predaje na fakultetu?

Glavni cilj prilikom otvaranja Instagram profila bio je rušenje mitova kojima smo svakodnevno bombardirani. Želi, kazuje, uz posao uvijek raditi i nešto svoje u vidu savjetovališta za prehranu te joj se blog, uz suradnje s fitness centrima i stručnjacima iz raznih područja povezanih s prehranom, činio kao idealna prilika za stvaranje zajednice.

Kada je riječ o demistifikaciji prehrane važno je, prije svega, kazati kako ne postoji nešto poput supernamirnice koja će smanjiti broj kilograma ili osobu učiniti superzdravom. Ne postoji niti namirnica koja deblja. Pravilna bi prehrana trebala biti raznolika jer se jedino takvom prehranom mogu unijeti svi nutrijenti koji su nam potrebni za normalno funkcioniranje organizma.

Važnost umjerenosti

Dijete su danas tema broj jedan, posebice u proljeće kada su ljetni mjeseci sve bliži. Gulin tvrdi kako dijeta u nutricionističkom svijetu ne znači izbacivanje skupine namirnice. Umjereno – jedno od glavnih postulata pravilne prehrane. U našem je društvu tako uvriježeno mišljenje kako kruh deblja, stoga je on često glavna meta kada osoba samoinicijativno odluči poraditi na svojoj prehrani.

Čitajmo deklaracije

Primjerice, jedna od posljednjih objava bila je vezana za nutritivne deklaracije – naljepnice, tj. tablice koje se nalaze na hrani i na kojima piše sadržaj. One služe kako bi osoba na licu mjesta u trgovini, prema svojim potrebama, odlučila koji će proizvod kupiti. Valja uložiti malo vremena i pročitati, ističe Gulin jer na deklaraciji puno toga piše.
– Najvažnijim bih podatkom istaknula razliku između »najbolje upotrijebiti do« i »upotrijebiti do«. »Upotrijebiti do« je datum do kojeg se proizvod mora upotrijebiti, odnosno do kojeg je proizvod zdravstveno ispravan, to su, najčešće, sve kvarljive namirnice – sir, meso, riba, mlijeko. Kada je riječ o »najbolje upotrijebiti do«, ta će informacija najvjerojatnije sadržavati mjesec ili godinu, a ne konkretan datum. To je nešto što može duže trajati i kad prođe taj mjesec, još uvijek se može konzumirati.
Svakako, ističe magistrica, bez obzira na to što je hrana danas izuzetno sigurna, jedan jogurt od nekoliko kuna nije vrijedan kako bi se od njega otrovali. Samo prema mirisu, okusu ili boji ne možemo vidjeti je li nešto pokvareno ili nije, a simptomi mogu biti od povraćanja, proljeva pa do gorih scenarija.

No sve je stvar u konzumiranoj količini namirnice kao i kvaliteti cjelokupne prehrane. Jedan od primjera popularnih dijeta koje se primjenjuju u svrhu smanjenja tjelesne mase je bezglutenska prehrana. Ona se kod zdravih pojedinaca, u usporedbi s klasičnim smanjenim unosom kalorija, nije pokazala kao bolji, već kao lošiji izbor jer izbacujemo cijelu skupinu namirnica, žitarice, koje su baza naše prehrane.

– Često dolazi do izbacivanja skupina namirnica ili drastičnog smanjenja kalorijskog unosa kada želimo smršaviti. Ono što nutricionist radi upravo je suprotno. Smanjenje tjelesne mase postići ćete ako unosite manje energije nego što utrošite, a nutricionist će vam pomoći u kreiranju kvalitetnog i održivog plana za smanjenje kilograma. Dijeta i prehrana su sinonimi, tvrdi Gulin te dodaje kako stavlja naglasak na individualan pristup i kako ne postoji univerzalna formula.

Uspješna i održiva dijeta ovisi o mnogo čimbenika kao što su spol, tjelesna aktivnost, dob, zdravstveno stanje, tjelesna masa, tjelesna visina, koja jela osoba voli, koja jela osoba ne voli, životni tempo, koliko obroka dnevno odgovara osobi koja nastoji smršavjeti, gdje ih i kada konzumira i tako dalje. Nutricionisti rade na način da ne isključuju namirnice iz prehrane radikalno – npr. dijeta bez kruha.

Mjerljiv cilj

Cilj je kod osobe razviti zdrav, a ne isključiv odnos prema hrani.

– Zdrav pristup ne bi bio odluka neću tjedan dana ništa jesti, a na tzv. cheat day pojest ću pet hamburgera. Naš je posao da u život osobe ukomponiramo hranu i da toj osobi prehrana ne bude u glavnom fokusu, već dio svakodnevice. Kao što je već rečeno, svaka je osoba zaseban pojedinac koji kreće iz različite početne pozicije. Važno je s osobom postaviti jasan i mjerljiv cilj koji je moguće provesti u određenom vremenu. Pojedincima treba dug period vremena da ustrajno promijene način prehrane. To nije lak zadatak. Svatko od nas ima mnoštvo aspekata i nije to samo prehrana ili samo vježbanje. Prehranu bi trebalo uklopiti u život, a ne život u prehranu. Sve popularne dijete imaju jednak cilj – drastično smanjen unos kalorija s ciljem mršavljenja, no takav način prehrane nije održiv, stoga najčešće rezultira povratkom kilograma, nezadovoljstvom i frustracijama.

Već je spomenuto kako pravilna prehrana treba biti raznovrsna i umjerena. U tu se sliku mogu uvrstiti sve namirnice koje su nam dostupne na svakodnevnoj bazi. Ne mora to biti ništa skupo ili egzotično. Namirnice poput jabuke, kruške, raštike, graha, badema, oraha, sezama nutritivno su itekako vrijedne.
Najveći prehrambeni grijesi Hrvata su, naglašava Gulin, pekarski i suhomesnati proizvodi. Opet ističe kako je uvijek pitanje količine i učestalosti jer nijedna namirnica nije sama po sebi dobra ili loša.

Idealan spoj

Naša je sugovornica nutricionizam odabrala kao svoj životni poziv jer je, po njezinu mišljenju, idealan spoj znanosti o čovjeku i hrane. To joj je bilo zanimljivo iako, kao maturantica, priznaje, nije znala što to točno znači. Fakultet joj ispočetka nije ispunio očekivanja zbog prevelikog naglaska na teoriju i malo slobodog vremena. Kasnije, kako su sve više zalazili u sferu čovjekova zdravlja, fiziologije, biokemije i hrane, studij je postajao sve zanimljiviji.
Magistar nutricionizma tako je poželjan stručnjak u cijelom nizu poslova. Može raditi u bolnici kao klinički nutricionist, u farmaceutskoj industriji, prehrambenoj industriji, u laboratorijima koji provode analizu hrane i tako dalje.

Većinom se radi o jednoličnom, monotonom načinu prehrane.

– Mi smo po prehrani tradicionalna zemlja – velike količine mesa, krumpira i kruha dio su naših tanjura. Trebali bismo dati priliku raznim namirnicama, a svoj tanjur učiniti što šarenijim.
Motivaciju za svoj Instagram profil nutritionspeaks Gulin najčešće pronalazi u svakodnevnom životu. Ljudi se često javljaju s pitanjima i to je onda inspirira.

Moto joj je donijeti nutricionizam jednostavno. Prilikom stvaranja sadržaja uvijek ima namjeru da bude jednostavan te da čitatelju nisu potrebna tri sata i doktorat da bi ga razumio – nije joj cilj pokazati koliko kemijskih spojeva zna i koliko je obrazovana, već dati ljudima korisne informacije na jednostavan način.

Promjena navika

Sve smo svjesniji kako prehrana izuzetno utječe na naše zdravlje. Hrvati su, naspram ostatka Europe, pri samom vrhu što se pretilosti tiče. Debljina povećava rizik obolijevanja od kroničnih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija dala je točne informacije čega bismo trebali unositi manje, a to su dodani šećer, sol i trans-masne kiseline dok bi trebali povećati unos vlakana putem voća, povrća, sjemenki i cjelovitih žitarica.

– Baš iz takvih razloga jest dobro znati čitati nutritivne deklaracije. To su sve, naravno, preporuke kojima bismo trebali težiti, govori Gulin.

Prilikom stvaranja sadržaja za svoj blog ne želi očekivati od ljudi da znaju ono što ne moraju znati.
– Ako nisu studirali nutricionizam, ljudi ne trebaju niti mogu sve znati o prehrani. Uostalom, toliko smo bombardirani različitim dezinformacijama da nije čudna zbunjenost koja vlada među ljudima. Pratitelji, obitelj i prijatelji često postavljaju pitanja vezana za kvalitetu proizvoda i pitaju »bih li smio jesti to i to«. To je jako teško pitanje.

Ukoliko ne znam kakav je način prehrane osobe u tijeku tog dana i kakva joj je cjelokupna kvaliteta prehrane, utoliko nažalost ne mogu odgovoriti adekvatno. Nije namirnica ona koja je pogrešna, već cijela prehrana te se trebamo fokusirati na promjene navika umjesto traženja brzih rješenja, kazuje te dodaje kako je, osim navedenog, nemoguće na temelju izgleda osobe procijeniti što bi trebala pojesti kako bi smršavjela ili riješila određeni zdravstveni problem. Kako bi ustanovili nutritivni status klijenta, nutricionisti provode mjerenja tjelesnih parametara, analizu načina prehrane dijetetičkim metodama i navika osobe pa tek onda daju odgovore na brojna pitanja i pomažu u ostvarivanju cilja klijenta.

Iako smo ovim razgovorom otvorili svojevrsnu Pandorinu kutiju s brojnim pitanjima čiji bi odgovorili zahtijevali daleko više prostora od nekoliko kartica teksta, magistrica nutricionizma Mihaela Gulin svakako je voljna odgovoriti na bilo koje pitanje na svojem zanimljivom, informativnom i šarolikom Instagram blogu nutritionspeaks. Upravo tomi, ističe, i služi – kako bi pomogla ljudima da razviju normalan, neopterećujući odnos s našom fiziološkom potrebom – hranom.