Svaki kraj diljem Lijepe naše ima tradicionalne običaje kojima slavi Uskrs i blagdane u Velikom tjednu, a uz liturgijsko slavlje i različite običaje kojima se obilježava radost uskrsnuća, neizostavan dio uskrsnih blagdana jest blagdanskih stol što ga bojama, mirisima i okusima obogaćuju razna jela i slastice.

Uz kuhanu šunku i ukrašena kuhana jaja, kruh te mladi luk na stolu će se naći i tradicionalne slastice i kolači koji se pripremaju prema starim recepturama te nas okusom i mirisom uvijek podsjećaju na djetinjstvo, na lijepe obiteljske trenutke i obiteljska okupljanja oko uskrsnog stola.

Upravo takve tradicionalne uskrsne delicije bez kojih je nemoguće zamisliti blagdanski stol moguće je pronaći i u našem kraju, na Kvarneru i širom cijeloga Primorja, ali i u obližnjem Gorskom kotaru te susjednoj nam Istri.

Tako će u gotovo svakoj kuhinji zamirisati slatki uskrsni kruh, svima nam draga domaća pogača, odnosno pinca, ali i ostali kolači pripremljeni uglavnom od dizanog tijesta kao što su orehnjača, savijače s različitim punjenjem i pletenice ili vjenčići koji, s ili bez umetnutog jaja, predstavljaju najljepši ukras uskrsnog stola.

Također, na Kvarneru i u Primorju za Uskrs tradicionalno se priprema i presnac, presnoc, presnec, prisnat, autohtona delicija u slatkoj ili slanoj verziji.

U središnjoj Istri, uz pincu, jedan od najčešćih uskrsnih kolača je povetica, savijača od dizanoga tijesta koja se obično puni orasima i jabukama. Rekao nam je to Ivan Sironić Miškulin iz Trviža dodajući kako su slatki kruh i povetica njihova “fešna” jela koja se obično pripremaju na Veliku subotu te se navečer, zajedno s ostalom hranom, nose na vazmeno bdijenje i blagoslov.

Uz navedene spominje i jajarice, koje su najviše obilježile njegovo djetinjstvo. Riječ je o uskrsnom pecivu s jajem, poznatim pletenicama čije je tijesto bilo istovrsno tijestu za pincu, a koje bi none i majke posebno radile i darivale svoje unuke i djecu.

Slični se kolači uoči Uskrsa pripremaju i u Gorskom kotaru, a to su uglavnom slatki kruh, popularna pletenica koja se u delničkom kraju naziva janjčak te povatica koja se može raditi s raznim nadjevima, ali i kuglof te razni suhi kolači kao što su uštipci i šape. Međutim najznačajnije starinsko goransko jelo je uskršnji goranski nadjev.

Slana autohtona delicija dio je tradicije koja se nije zatrla te je obavezna namirnica uskrsnog stola svake goranske kuće. Zanimljivo je kako ovo jelo u svakom mjestu Gorskoga kotara ima drugačiju varijantu pripreme, a jednako kako postoji više recepata, udomaćeni su i raznoliki lokalni dijalektalni nazivi koji se razlikuju od mjesta do mjesta: naduàvajna, bȕdle, žeuòce, žeòce, žeùce, želòce, želùci, žèluci, nadèla, nàdivi, nàdevi, nàdjevi i hrge.

Raznolike nazive i recepte ovog goranskog specijaliteta objedinio je Davor Grgurić, književnik i radijski novinar, u svojoj kuharici “Goranska jela – vezàmska nadèla” koju je objavio u sklopu rada Etno-udruge “Prepelin’c” iz Delnica. Davor Grgurić s nama je podijelio recept za Delnički želudac koji, uz ostala dva tradicionalna recepta, donosimo u nastavku.

Uskrsna pinca

Sastojci: 0,5 kg brašna za dizana tijesta, 1 svježi kvasac, 10 dag svinjske masti, 10 dag šećera, 3 žumanjka, 1 cijelo jaje, 1,5 dl mlakog mlijeka, ribana korica limuna, 2 vanilin šećera, 1 žlica ruma, 1 žličica soli

Priprema: U malo mlakog mlijeka razmrvi se kvasac kojem se doda žličica šećera te se ostavi pokriveno na toplom da se digne. Na radnoj površini posebno se pomiješaju suhi sastojci, brašno, šećer, vanilin šećer, malo soli te korica limuna. U sredinu se stave jaja i ulje te uzdignuti kvasac te se sve dobro izmijesi, a važno je da svi sastojci budu sobne temperature.

Tijesto je potrebno mijesiti dok ne postane sasvim glatko, a potom ga ostaviti pokriveno u pobrašnjenoj zdjeli da odstoji oko sat vremena, dok se ne digne. Podignutom tijestu dodati rastopljenu mlaku masnoću i ponovno ga primijesiti i dodati brašna po potrebi te ostaviti još 40-tak minuta. Nakon toga uzdiglo tijesto podijeliti na dva ili trij dijela te oblikovati u loptice koje se polože na namašćen lim te pokrivene ostavi na toplom mjestu oko pola sata.

Prije pečenja svaku pincu se duboko zareže nožem po sredini u obliku križa, premaže razmućenim jajem te ih se stavlja peći na temperaturi od 200°. Vrijeme pečenja ovisi o njihovoj veličini, ali potrebno je otprilike oko pola sata.

Napomena: Danas u pogaču mnogi stavljaju grožđice ili narančinu koru, no tradicionalno se ona radila bez tih dodataka.

(recept iz obiteljske bilježnice)

Istarska povetica

Tijesto: 0,5 kg brašna, 3 dag fece (svježeg kvasca), 2 žumanjka, 1 jaje, 10 dag svinjske masti, 8 dag šećera, 2 dl mlakog mlijeka, ribana korica limuna, malo soli,
žlica rakije ili ruma

Nadjev: 40 dag mljevenih oraha, 25 dag šećera, 2 dl vrućeg mlijeka, 1 vanilin šećer, snijeg od 2 bjelanjka, dvije naribane jabuke.

Priprema: U malo mlake vode razmrvi se kvasac i žličica šećera te se ostavi pokriveno na toplom mjestu da se digne. U zdjelu se istrese prosijano brašno, kojemu se pridoda rastopljena svinjska mast, žumanjci, jaje, šećer, limunova korica, sol, dignuti kvasac i mlako mlijeko. Tijesto se mijesi dok ne postane glatko te ga se pokrije i ostavi na toplom mjestu da se digne. Za to vrijeme priprema se nadjev. Prvo se samelje orahe koji se potom preliju vrelim mlijekom te se umješaju ostali sastojci.

Na kraju se u ohlađenu smjesu umiješa snijeg od bjelanjaka. Dignuto tijesto stavi se na pobrašnjenu radnu površinu te se premijesi i podijeli na dva dijela. Svaki dio se razvalja u pravokutnike na što se rasporedi pripremljeni nadjev te se sve zajedno dva puta savije. Pripremljene povetice stave se na namašćen lim, premaže razmućenim žumanjkom i ostavi još 15 minuta da se dignu na toplom. Peku se na temperaturi od 200° otprilike sat vremena.

(recept none Marije Sironić iz Trviža)

Dèjuonške žeuòd’c – Delnički želudac

Sastojci: 1 kg domaće dimljene, pa potom skuhane svinjske šunke, 50 dkg domaćeg dimljenog špêha (slanine), 1,5 kg kruha, 45 jaja, papar i sol po želji

Priprema: Delnički želudac tradicionalno se radio u svinjskom želucu, a sad uglavnom u goveđem crijevu, dobro ispranom i osušenom. Dimljena domaća šunka se nakon skidanja sa sušila skuha. Špèh se ne kuha, nego se koristi svjež, dimljen. Šunku i špêh izrezati na kockice i malo prepržiti. Posušen kruh (odstajao jedan dan) izrezati na kockice, preliti sklòfanim jajima.

Smjesu valja dobro izmješati te njome napuniti crijevo. Oko jedne četvrtine crijeva mora ostati prazno i iz njega je potrebno dobro istisnuti zrak. Kuhati u velikom loncu na laganoj vatri, kako crijevo ne bi puklo, sat i pol do dva, s obje strane. U dèjuonške žeuòd’c se ne stavlja mladi luk!

(recept Davora Grgurića)