BILJKA NAJLJEPŠEG LIŠĆA

Prekrasna ukrasna kopriva donijet će vam magiju boja u sobu, na terasu i u ljetni vrt

Jelena Sedlak

Foto: iStock

Foto: iStock

Kad je tek dospjela iz Indije u Europu, smatrana je običnim korovom, no zbog neobičnih i jarkih boja uključena je u ukrasni biljni svijet europskih vrtova.

Ukrasna kopriva je dobila ime po obliku i rubovima njezinih listova koji podsjećaju na koprivu, ali nije u rodu s koprivom (Urtica) ili s mrtvom koprivom iz roda Lamium. Ne trebate se bojati da će vas ova biljka opeći prilikom dodira, jer ne sadržava male kristalne iglice u svom lišću poput ostalih kopriva, pa vas ne može niti opeći.


Latinskog naziva Coleus, ukrasna kopriva spada među najatraktivnije biljke, zahvaljujući magičnim bojama lišća kojima može konkurirati bilo kojoj cvjetnici. Ona uspješno zamjenjuje cvjetne vrste na mjestima koja imaju mnogo svjetla, ali ne i direktnog sunca. Ima i nekoliko varijanti koje možemo uzgajati na osunčanom mjestu. Jednako dobro uspijevat će posadite li je u duboku sjenu ili na neko jako osvijetljeno mjesto. No, valja znati da je boja lišća izraženija ako se uzgaja na sjenovitu mjestu.


Neka istraživanja pokazuju da lišće razvija još intenzivnije boje pod fluorescentnim osvjetljenjem. Oplemenjivačima je ukrasna kopriva nepresušan izvor inspiracije, te se svake godine javljaju novi kultivari ove biljke, sa sve blistavijim listovima jarkih boja. Ovo atraktivno lišće može se uzgajati samostalno ili u kombinaciji s drugim biljkama, na terasi, u sobi ili u vrtu, ali samo ljeti jer ne podnosi zimu.


ukrasna_kopriva

Foto: iStock


Ukrasna kopriva ima sitne cvjetiće


Osim mnogo svjetlosti, ukrasnoj koprivi treba i topline i vlage. Ako se uzgaja u sobi, rijetko prelazi visinu od 50 cm, ali ako je posadimo u vrtu, u povoljnim uvjetima može dostići i visinu od jednog metra, kada ovaj grm čini prelijep ukras bilo kojeg kutka vrta. Ova biljka je prilično otporna i jednostavna za uzgoj.


Kada je tek dospjela iz Indije u Europu, smatrana je običnim korovom, no neobične i jarke boje prevladale su takvo razmišljanje i ova je biljka uključena u ukrasni biljni svijet europskih vrtova. Boje listova variraju od ružičaste, crvene, bakrene, smeđe, jarkozelene, ljubičaste, zlatne, krem, oker, narančaste, ljubičaste do žute.


One dolaze u tolikom broju kombinacija da doslovce možemo reći da ima na tisuće raznih oblika ove vrste. Tko zna, možda među novim varijetetima bude i crne, poput crnog tulipana. Pored ovih raskošnih listova, sitni cvjetići se niti ne primjećuju. Javljaju se u obliku klasja od lipnja do rujna, pa ako vam sjeme ne treba, radije ih odrežite da se biljka ne bi nepotrebno iscrpljivala. Rezidba je potrebna i radi održavanja oblika biljke koja se previše raširila jer je zapuštena ili raste u nepovoljnim uvjetima.


Ukrasnu koprivu zimi treba držati u zatvorenom, grijanom prostoru, no ne kraj radijatora jer ne treba dopustiti da zrak bude suh. U tom slučaju i bez dovoljno svjetlosti, biljka bi počela odbacivati listove. Čak i takva biljka na proljeće će opet živnuti ako ju se iznese na svijetlo i dovoljno toplo mjesto. Najprije će je trebati orezati jer će se rezidbom stimulirati rast bočnih grana i biljka će dobiti kompaktniji i bogatiji izgled. Orezane grančice mogu se ožiliti i na taj način dobiti nove, istovjetne biljke.


To je ujedno i najbrži i najjednostavniji način razmnožavanja ukrasne koprive. Nove biljke dobiju korijenje i mogu se presaditi u zasebne posude već za mjesec dana. Reznice s matične biljke koja nam se dopada treba uzimati od travnja do rujna, odsjeći ih ispod čvora i to ne dulju od 10 cm. Donje listove treba skinuti i reznicu uroniti u mješavinu treseta i pijeska koji treba stalno održavati vlažnim. Reznice treba staviti na mjesto koje obiluje svjetlom, ali nema direktnog sunca.


Foto: iStock


Svaka sjemenka nosi biljku jedinstvenu po boji


Reznice se mogu ožiljavati i u vodi, a kada se formiraju korjenčići, treba ih zasaditi u supstrat.


Razmnožavanje sjemenom je nešto dulji proces, ali kada biljčice niknu mogu se najprije pikirati, a tek kada malo ojačaju, presaditi u zasebne posudice. Koprive koje ste namijenili za vrt morate prvo posijati u kući, nekoliko tjedana prije nego što očekujete posljednji mraz, kako bi se biljčice dovoljno razvile i ojačale za vanjske uvjete. Sjeme ukrasne koprive je vrlo sitno, stoga ga ne treba sijati preduboko. Najpogodnije su plitke posude gdje ćete sjemenke pokriti tankim slojem fine zemlje.


Posude držite na toplom, ali ne na izravnom suncu. Kad su male sadnice već dovoljno velike da njima lako možete baratati, presadite ih u zasebne posudice. Kad prođe svaka opasnost od iznenadnog mraza, presadite ih u vrt. Ako ovu ukrasnu koprivu razmnožavamo sjemenom, nećemo znati kakvu ćemo biljku dobiti jer listovi mogu poprimiti boju nekog pretka čije gene nose. Sjeme nije skupo, a svoje prve mlade izboje i boje pokazuje već nakon manje od dva tjedna.


Još je jedna od zanimljivosti da svaka sjemenka nosi biljku jedinstvenu po boji te u njihovim kombinacijama. Kad se biljka jednom razvije, možete razmnožiti one koje vam se najviše sviđaju.


Foto: iStock


Ako se uzgaja u stanu, ukrasnoj koprivi će preko zime prijati južni prozor, na mjestu gdje temperatura ne pada ispod 12 stupnjeva. Postavite biljku na mjesto gdje će biljka primati barem nekoliko sati punog osvjetljenja svaki dan. Kako ne podnosi suhi zrak, trebat će je češće špricati ili postaviti na tanjuriće s vodom kako bi ona isparavala.


Supstrat u koji je ukrasna kopriva posađena ne bi se nikada trebao osušiti, jer bi biljka inače odbacila listove, slično kao i kod suhog zraka. No, kad je ponovo zalijete, polako će vraćati tonus lista. Ljeti ovu biljku treba zalijevati nekad i dva puta dnevno, ujutro i navečer.


U vrijeme od ranog proljeća do jeseni biljku će trebati i prihranjivati, i to svakih 10-15 dana, gnojivima topivim u vodi, s neophodnim mikroelementima.


Starije biljke pri kraju svoga životnog vijeka počinju gubiti boju, stoga ih je dobro obnoviti.


U dobrim uvjetima ukrasna kopriva može živjeti i po nekoliko godina. Obično ne obolijeva ni od kakvih bolesti, a od štetnika je mogu napasti lisne uši i crveni pauk.