Zadnjih godina postali smo svjedoci drastičnih klimatskih promjena koje su dokaz da se nalazimo na prekretnici. Potrebno je preuzeti odgovornost za naše radnje, osvijestiti svoje ponašanje i početi živjeti što više “eco friendly”.

Svatko od nas u svoj svakodnevni život može unijeti brojne promjene – moguće je dom transformirati u ekološki prihvatljivije mjesto stanovanja. No, nije dovoljno samo razvrstavati otpad ili gasiti svijetlo.

Trebamo tražiti ekološka rješenja na svim poljima našeg života – pa i u našoj kozmetičkoj torbici.

Popričali smo s Petrom Sever, jednom od naših najpoznatijih vizažistica koja je zadnjih godina promijenila svoj život te redovito promiče održiv način života.

FOTO: Denis Butorac

Poput većine nas, ni Petra nije preko noći promijenila svoj život. Bio je to proces, a vizažistica ističe da ne može izdvojiti pojedinačnu situaciju ili samo jedan motiv koji su utjecali na promjene u životu. 

“Nekako to uvijek vuče jedno drugo kroz naizgled nepovezane svakodnevne odluke. Kroz odnos s moje dvije mačke, počela sam svjesnije gledati na to kako i koliko utječemo na životinjski svijet.

To je vodilo odluci da prestanem jesti meso i da kroz određen period krenem proučavati i isprobavati veganski pristup prehrani.

Kako je veganstvo usko povezano i sa zero waste pokretom, tako je jedno vodilo drugom… U jednom trenutku mi je postalo licemjerno paziti da ne jedem životinjske sastojke, ali da ih koristim u kozmetici. Kad nestane izgovor neznanja, suočeni smo s vlastitom odgovornošću.

Na neki način mi je to postala strast. Oduševim se kad proučavanjem naiđem na nova rješenja, pogotovo ako se ona bave dosad zapostavljenom kategorijom proizvoda, pakiranja ili sastojaka”, objasnila je Petra. 

Danas je njen život nezamisliv bez pridjeva “zelen”. Petra prakticira jogu, putem svojih društvenih mreža i kao kolumnistica propagira ekološki osviješten pristup ne samo u kozmetici nego i na drugim poljima. 

FOTO: iStock
Zelene promjene ne dolaze preko noći

Nitko od nas ne može zanemariti negativne posljedice koje je čovječanstvo donijelo Zemlji. Dok su pojedinci još mogli zakopati glavu u pijesak prije deset godina, zadnje tri godine su pokazale devastirajuće posljedice. 

Odgovornost nije samo na pojedincu nego i na velikim tvrtkama, a kozmetička industrija po tom pitanju prati sverastući eko trend. Petra ističe kako je do dotičnih pozitivnih promjena u beauty industriji došlo zbog raznih utjecaja.

S jedne strane tu su kupci koji mijenjaju svoje navike i traže ekološki prihvatljivije proizvode, pojedini brendovi teže istinskim promjenama, dok kod nekih drugih je to čisti marketing. Koji god bio razlog – kozmetika postaje sve više i više zelena. 

“U jednom je trenutku broj ljudi kojima je održivost važna naglo skočio, što je doprinijelo trendu koji dominira već nekoliko godina. Brendovi nemaju izbora nego prilagoditi se.

To možemo najbolje vidjeti na primjeru onih koji iz svoje ponude nisu izbacili proizvode kojima štete okolišu ili ih testiraju na životinjama, ali paralelno predstavljaju linije koje se baziraju na tim vrijednostima. Za njih se može reći da motiv i više nego jasan – profit i zadržavanje kupaca s obje strane spektra.

Tu su naravno i oni s iskrenom željom za promjenom koji se mogu smatrati predvodnicima cijele priče jer su se tom temom bavili prije 10 ili 20 godina kad je održivost bila sve samo ne aktualna tema.

Nažalost, češće primjećujem greenwashing i čisti marketing od pravog proizvoda, a još češće kupce koji misleći da rade dobru stvar ni ne slute da su prevareni”, detaljno pojašnjava Petra. 

Kako da vaša kupaonica bude više zelena?

Kada je zeleno kućanstvo u pitanju, većina nas već odvaja otpad, jedemo manje mesa, u trgovinu nosi platnene vrećice i, primjerice, gasi svijetlo za sobom. No, koliko je vaša kupaonica ekološki osviještena? 

Nije rijetkost da se bojimo promjena jer vjerujemo da one moraju biti velike i drastične. No, često su dovoljni mali pomaci koji će eventualno rezultirati onim većim.

“Ako ste netko tko još nije krenuo ni s kakvim promjenama, počnite malenim koracima. Tako nećete previše uzburkati svoju rutinu i stvoriti si odbojnost.

Najčešće ljudi odustanu jer s promjenama krenu naglo i više se ne snalaze, zaključe kako je to neizvedivo i vrate se starim navikama. Sreća je u tome i što je danas puno izvedivije opremiti se proizvodima posjetom lokalnoj drogeriji, no što je to bio slučaj prije samo tri godine”, ističe Petra. 

FOTO: iStock
Obratite pozornost na ambalažu proizvoda

Za početak savjetuje da potražite proizvode u staklenim, papirnatim ili aluminijskim pakiranjima. Odlična opcija su i punionice ili rinfuze gdje možete doći sa svojom ambalažom i jednostavno nadopuniti proizvod. 

“Ono što konkretno za početak u kupaonici možemo:

• Zamijeniti pastu za zube u plastičnom pakiranju onom u staklenci 
• Zamijeniti plastičnu četkicu za zube drvenom ili od kukuruznog škroba
• Zamijeniti dezodorans i kremu za tijelo u plastičnom pakiranju onim u staklu, papiru ili aluminiju
• Koristiti trajni višekratni štapić za uši, papirnate ili bambus umjesto plastičnih
• Zamijeniti gelove za tuširanje pakirane u plastiku sapunima za tuširanje ili prahom pakiranim u razgradivu vrećicu koji miješanjem s vodom postaje gel (pripremite ga u staklenoj ili aluminijskoj bočici)
• Zamijeniti jednokratne blazinice višekratnima ili se nakon umivanja brisati malim ručnicima
• Zamijeniti sredstvo za skidanje šminke u plastici jojobinim ili bademovim ulje (koje je nježnije i prema našoj koži) pakiranim u staklenoj bočici
• Zamijeniti jednokratne britvice za brijanje višekratnom (metalnom ili drvenom)
• Zamijeniti plastične rašpice za nokte staklenim ili metalnim
• Zamijeniti razne spužvice za tuširanje luffom ili rukavicama od bambusa, konoplje i sl.

Kasnije jedna navika vodi drugoj i prirodno je tražiti rješenja i za ostale stvari koje koristimo.”

Reciklirana plastika – dobrodošla eko alternativa ili?

Kupaonica proizvodi veliku količinu otpada. Pojedini proizvodi se brzo troše, a oni, nažalost, ne dolaze u refill bočicama.

“Nešto na što bih voljela ukazati je trend reciklirane ili reciklirajuće plastike kao ambalaže proizvoda. Svega 11% plastike se uspješno reciklira, dok ostatak završava na odlagalištima.

Plastika se može reciklirati ograničen broj puta, pri čemu se dobiva materijal loše kvalitete prije nego zadnjim ciklusom recikliranja on ne postane potpuno neupotrebljiv, a kao takav i dalje jednako štetan za ljude i okoliš.

Predstavljati takvo pakiranje kao korak ka zelenijem poslovanju kao brend, za mene je uvreda potrošaču. Svaki korak je korak naprijed, ali ne i danas kad je održivost metoda marketinga kojom nam se želi prodati ista stvar za veću cijenu.

Naravno da je bolje kupiti i reciklirano pakiranje kad nemamo alternativu, no prednost uvijek dajem staklu i aluminiju koji se za razliku od plastike mogu reciklirati neograničen broj puta”, istaknula je Petra.

FOTO: iStock

U nastavku objašnjava da je poznato kako staklo štiti proizvod od bržeg kvarenje te se (u odnosu na plastiku), ne može otopiti organskim otapalima, kao što su na primjer esencijalna ulja. 

“Nadalje biorazgradivo i kompostabilno pakiranje ne znače istu stvar. Kompostabilnost je sposobnost pakiranja da postane kompost (gnojivo) u kontroliranim uvjetima koji vode do biorazgradnje.

Biorazgradivo pakiranje nije nužno i kompostabilno. Biorazgradnja podrazumijeva materijal koji se može razgraditi mikroorganizmima, poput bakterija i gljivica.

Ona može potrajati i do 500 ili više godina pričamo li o npr. plastičnoj vrećici. Iz ovog je jasno koliko je održivost kompleksna i ne može joj se pristupiti brzopleto.

Mnogi misle da se uz to povezana tema testiranja na životinjama odnosi isključivo na problem suosjećanja, no maknemo li taj faktor iz priče, ono direktno zagađuje okoliš.

Obično objekti koji se bave testiranjem na životinjama ne samo da (često nepropisno) odlažu životinje, već i potencijalno opasne kemikalije, otpad od hrane i razne zalihe korištene tijekom procesa testiranja što direktno utječe na kvalitetu vode i zraka.”

FOTO: iStock
Petra ima svoje beauty favorite i ističe pozitivne brendove

Nismo mogli, a da ne upitamo Petru koji su to beauty brendovi koje ona koristi, a koji su svojom filozofijom i pristupom provjerena ekološko prihvatljiva opcija. Ona ističe da ih da danas stvarno ima više nego što bi na prvu pomislili. 

“Dr. Hauschka, jedan od pionira u ovom području, brend koji već 55 godina svoju visokokvalitetnu ponudu biljnog podrijetla (npr. legendarna dnevna krema od ruže) pakira u staklene i aluminijske ambalaže.

Prva britanski brend s certifikatom Look For The Zero, Neal’s Yard Remedies vodi kampanju zajedno s Greenpeaceom protiv uporabe plastičnih mikrokuglica u kozmetici (najčešće korištenih u pilinzima).

Axiology je brend prepoznatljivih trokutaste kutije izrađenih od recikliranog papira u tvornici u vlasništvu žena na Baliju koja pretvara lokalni otpad u ambalažu. Unutar kutije, nalazi se reciklirana aluminijska tuba koja sadrži veganski ruž za usne bez palminog ulja koji je odobrila Peta.

Zatim slijedi meni najdraži brend make upa – Kjaer Weis pokrenut od strane vizažistice Kirsten Kjaer Weis čija je vizija bila proizvod koji se može ponovno puniti, u kojem će certificirana organska šminka biti smještena u luksuznim poliranim metalnim paletama i posudama.

Tu je i Soul Tree Cosmetics, organski certificirana ajurvedska kozmetika, koji posebno paze na etičke žetve (sakupljanje biljaka i sastojaka bez da se naruši prirodna ravnoteža) i odnos s lokalnim farmerima.

Od hrvatskih brendova jako volim L’Aventure en Primitivance koji je inspiriran Mediteranom, nezaobilazne organske proizvode brenda Matinata i Wood Cosmetics čija su pakiranja ne samo ekološka već i dizajnerski predivna”, predlaže Petra. 

Prati li hrvatska beauty scena eko trendove?

Neminovno se moramo dotaknuti i hrvatske beauty scene, bilo da su u pitanju brendovi ili beauty influenceri, ali i takozvani “obični” ljudi. Koliko smo zapravo ekološki osviješteni i trudimo li se u svom svakodnevnom životu pokrenuti pozitivne promjene?

“Podjednako kasnimo i pratimo trendove. Primjećujem da više ‘običnih’ ljudi brine no što imamo influencera koji baš žive održivo ili su orijentirani na područje djelovanja koje bi ih stavilo u tu kategoriju.

Na domaćem se tržištu i dalje ekološki orijentirane kampanje pokušavaju odraditi s influencerima koji tematski ne odgovaraju profilu ljudi kojima se to predstavlja što je u neku ruku i stvorilo otpor od kampanji te vrste.

Tu se vrlo brzo pokaže koji brend vodi iskrenu ekološku politiku, a koji samo ulaže u marketing.

Obraćajući se publici koja već živi održivo ili tek kreće u tu priču dolazimo do činjenice da je ta publika ili već educiranija od brenda koji im se obraća ili će to uskoro postati.”

Petra ističe kako brendovi moraju naučiti da se pričajući o rješenjima koja čuvaju okoliš kupcima ne mogu obraćati istim jezikom kojim su donedavno komunicirali hiperkonzumerizam.

S druge strane izdvaja jedan veoma bitan problem o kojem se malo priča – održivost je postala privilegija.

FOTO: iStock
Važna je edukacija

“Velik broj ljudi u našoj zemlji teško prehranjuje sebe i svoju obitelj, a u takvim je situacijama velika razlika koliko možete izdvojiti za jedan gel za tuširanje i hoće li vam pakiranje biti prioritet.

Korak po korak, mislim da idemo u dobrom smjeru i da ne kaskamo previše, no to ne bi trebao biti izgovor da se ne pokušamo približiti zemljama koje su predvodnice kada su u pitanju ekološke inovacije.”

Strpljenje, upornost i informiranost vode ka većem preuzimanju odgovornosti u kupaonici, ali i općenito u našim životima. 

“Živimo užurbano i nemamo dovoljno vremena za sebe ili svoje bližnje, a marketinške metode, poput greenwashinga, nažalost računaju na neinformiranost potencijalnog kupca.

Poput svake nove navike koju uvodimo, početak se čini izazovan, no lakše je no što se čini. Umjesto gledanja na održivost kao obavezu, super je način prihvatiti ju kao svojevrsnu, kreativnu igru kroz koju pronalazimo nove proizvode”, za kraj savjetuje Petra.