
Foto: Pixabay
Odgovorna je za povećanje potrošnje potvrdilo je novo istraživanje
povezane vijesti
- Radi kupnje radnog stroja u inozemstvu uplatio predujam od 9.750 eura. Nikad ga nije vidio, ostao i bez novca
- Još u rujnu dogovorila kupnju dva kontejnera i za to uplatila novac. Do danas joj nisu isporučeni
- Deezer otkrio da je čak 10000 novih učitanih pjesama dnevno na njihovoj platformi napravila umjetna inteligencija
Svaki put kad uđemo u supermarket, prirodno je očekivati pozadinsku glazbu: to je obično radio postaja koja emitira zarazne pjesme koje nas dovode u dobro raspoloženje – kao i ponavljanje lijepog jinglea pojedine marke.
No jeste li znali da ova ugodna zvučna pratnja utječe na način na koji stavljamo proizvode u košaricu i tjera nas da kupujemo stvari koje nam ne trebaju?
Istraživači sa School of Management na Sveučilištu u Bathu (UK) proveli su istraživanje o tome i otkrili da glazba u supermarketima navodi potrošače da troše više, ali samo radnim danima.
Prema istraživačima, ljudi koji idu u supermarket tijekom tjedna, možda na kraju napornog dana na poslu, također su oni koji mogu potrošiti do 10% više od očekivanog, zahvaljujući ugodnoj glazbi u pozadini.
Umor i stres akumulirani tijekom dana ublažavaju se pravom pozadinom: potrošači se osjećaju olakšano, spokojnije i gube kontrolu nad svojim kupnjama, pa na kraju kupuju više proizvoda ili kvalitetnije proizvode.
Zavodljivi učinak glazbe, međutim, poništava se vikendom, kada su ljudi obično slobodniji od radnih obveza i samim time opušteniji te imaju veću kontrolu nad onim što stavljaju u košaricu.
Isto tako, posljedice glazbe na potrošnju smatraju se jednakima čak i kod onih koji imaju radno vrijeme i smjene drugačije od tradicionalnih.
Nasuprot tome, ljudi koji ne rade (kao što su umirovljenici) i koji imaju više slobodnog vremena za kupovinu, čini se da su imuni na ovaj mehanizam.