Žensko zdravlje

Poremećaj ove žlijezde ženama stvara brojne probleme: od menstruacije do stanjivanja dlačica na obrvama

Hina

Foto: iStock

Foto: iStock

Malena endokrina žlijezda na prednjoj strani vrata koja regulira metabolizam, krvni tlak, temperaturu i otkucaje srca

Štitnjača je jedan od ključnih organa za žensko zdravlje, a njezin poremećaj rada utječe na mentalno stanje, na hormonski balans, na menstrualni ciklus i plodnost.


Statistika pokazuje da će jedna od osam žena razviti probleme sa štitnjačom, najčešće nakon trudnoće i u menopauzi. Estrogen je snažan čimbenik rasta i za benigne i za maligne stanice štitnjače što dijelom može objasniti spolnu razliku u prevalenciji čvorova na štitnjači i raka štitnjače, koji je peti najčešći karcinom u žena.


Oko 60 posto osoba ne zna da ima bolesnu štitnjaču


Prema procjeni Američkog društva za štitnjaču, i do 60 posto osoba s bolestima štitnjače nije svjesno svoga stanja.


Stoga se, svake godine 25. svibnja, na Svjetski dan štitnjače, raznim akcijama poziva na pravovremenu dijagnostiku. Međutim, obično su osobne priče oboljelih, podijeljene na društvenim mrežama ili u četiri oka, presudne da žena kontrolira svoju štitnjaču – ako joj lupa srce, dobiva na težini ili pada u depresiju…


Pregled hormona i ultrazvuk prvi je korak za dijagnozu mogućeg raka štitnjače, najčešće zloćudne bolesti endokrinog sustava. Godišnje se u Hrvatskoj operira oko 4000 štitnjača, od toga 600 karcinoma. U 80 posto slučajeva riječ je o ženama. Prognoze liječenja su dobre, no važna je kontrola organa jer ponekad uopće nema simptoma.


Samopregled


Svatko može napraviti jednostavnu provjeru svoga vrata palpacijom kako bi eventualno otkrili veće čvorove u štitnjači. Samopregled može pomoći u pronalaženju kvržica ili proširenja, no nakon toga treba napraviti ultrazvuk. Čvorovi u štitnjači su relativno česta pojava.


Iznad pedesete godine života, svaka druga žena ima barem jedan ili više čvorova u štitnjači. Iako su najčešće benigne prirode, otprilike pet posto čvorova zapravo je maligno, odnosno riječ je o karcinomu.



Foto: iStock

Stres kao okidač


U slučaju poremećaja rada štitnjače, simptomi variraju i nerijetko se pogrešno povezuju s trudnoćom, menopauzom ili depresijom.


Kao okidač često se navodi dugotrajna izloženost stresnim situacijama koje mogu dovesti do strukturnih promjena i hormonske neravnoteže.


Lakše je prepoznati simptome pojačanog rada (hipertireoze), jer osoba postaje hiperaktivna, stalno joj je vruće, nepredvidivog je raspoloženja i jako mršavi. Oboljele žene misle da su stalno u predinfarktnom stanju te se upuštaju u beznadnu misiju rješavanja brojnih problema s kozmetičarima, nutricionistima, psiholozima, kardiolozima, a jednostavno rješenje najčešće se pronađe nakon analize krvi i ultrazvučnog pregleda.


Puno je veći problem prepoznati osobu s manjkom hormona štitnjače (hipotireoza), zbog čega ta bolest može biti vrlo podmukla.


Pogođene žene prati konstantan umor, gubitak volje, depresija, nevoljkost, anksioznost, a onda se javlja i poremećaj menstrualnog ciklusa, gubitak kose, suhoća kože i pucanje noktiju. Estetski problemi će možda prije potaknuti mlade žene da potraže pomoć, a sredovječne će biti više fokusirane na psihičke probleme i dobivanje na težini. Upravo debljanje najčešće dovodi žene u ordinacije za bolesti štitnjače.


No, briga o štitnjači trebala bi postati sastavni dio zdravstvene higijene i brige o vlastitom zdravlju. Ako se pretjerano znojiš i ako gubiš životnu motivaciju, možda ipak nešto nije u redu s endokrinim sustavom.


Kako problemi sa štitnjačom utječu na žene?


Previše ili premalo hormona štitnjače može učiniti mjesečnice vrlo slabim, obilnim ili neredovitim. Bolest štitnjače također može uzrokovati prestanak mjesečnice na nekoliko mjeseci ili dulje. Ako je imunološki sustav u podlozi, to može dovesti do rane menopauze prije 40. godine.


Štitnjača utječe i na ovulaciju. Ako žena ima problema s tom žlijezdom, može doći do otežanog začeća i pobačaja. Normalna funkcija štitnjače ključna je za plodnost i zdravu trudnoću. Obavezno testirajte hormone štitnjače ako ste imali spontani pobačaj ili pak ne možete zatrudnjeti nakon godinu dana nezaštićenog spolnog odnosa.



Foto: iStock

Hipotireoza i menopauza


Kod žena u menopauzi smanjena funkcija štitnjače donosi simptome slične onima koji se javljaju zbog same menopauze (umor, promjene raspoloženja, poremećaji spavanja, debljanje, anemija i povišena razina kolesterola u krvi). Istraživanja su pokazala da svaka treća žena ne mora kriviti menopauzu za sve te tegobe te bi rješenje mogla dobiti nakon pregleda štitnjače.


Stanjuju se čak i dlačice na obrvama


Vrlo frustrirajući simptom za žene može biti stanjivanje ili gubitak kose, a stanjuju se čak i dlačica na obrvama. Kada štitnjača ne radi ispravno, tijelo ne dobiva energiju za stimulaciju folikula. Može proći tri do četiri mjeseca od početka hipotireoze prije nego što se primijeti gubitak kose.


Niske razine hormona štitnjače izravno utječu i na kožu. Žene mogu imati problema od “glave do pete” – od suhog vlasišta koje se peruta do suhih, ispucalih peta na stopalima.


Moždana magla


Hipotireoza može negativno utjecati na pažnju i koncentraciju, pamćenje, percepciju, jezik i psihomotoriku. Ovaj uznemirujući simptom općenito je reverzibilan s liječenjem levotiroksinom. Bolesnici s blagom hipotireozom mogu doživjeti “moždanu maglu”, teško im je planirati, pamtiti, smanjuje se pažnja i koncentracija, nemaju više sposobnost obavljati više zadataka istovremeno.


Nemojte se liječiti alternativnim preparatima


Važno je istaknuti da se bolesti štitnjače vrlo uspješno liječe. Kod hipotireoze primjenjuje se trajna nadomjesna terapija hormonima. Hipertireoza se liječi medikamentozno, radioaktivnim jodom ili operativno.


S obzirom na dobre prognoze liječenja, paradoksalno je koliko se često u Hrvatskoj poseže za alternativnim preparatima za liječenje štitnjače poput raznih algi ili pak pripravaka s jodom.


Liječnici upozoravaju da se na vlastitu ruku ne uzimaju takvi pripravci jer mogu ozbiljno naštetiti.