“Na listovima rajčice primijetio sam žućenje i sušenje donjih etaža, pa kako sam prošle godine zbog nekakve bolesti morao baciti pola ploda, bojim se da ću to morati i ove godine ne poduzmem li nešto. Što mi je činiti?” –​ pita naš čitatelj s Krasice.

Vjerojatno je riječ o plamenjači rajčice (Phytophtora infestans), gljivičnoj bolesti koja napada i vinovu lozu (Plasmopara viticola), poznatija kao peronospora, a plamenjača napada i krumpir i još mnogo drugih biljaka i teško ju je spriječiti. Sprječava se poduzimajući najprije preventivne mjere, a vrlo često i interventnim djelovanjem.

Kod rajčice je to jedna od najraširenijih i najučestalijih oboljenja, a uzrokuje je pseudogljivica, koja se u povoljnim uvjetima vrlo brzo razvija i napada sve dijelove biljke. Izrazito vlažno vrijeme i prosječno nešto hladnije temperature koje smo imali ovog proljeća, idealne su za nastanak i kasniju sporulaciju i širenje bolesti. Prvi simptomi javljaju se kada se biljke uzgajaju u rasponu temperatura 18 – 21 stupnja i visokoj relativnoj vlažnosti zraka 60 – 90 %.

Prvi simptomi nastanka bolesti na rajčicama i krumpiru vezani su za pojavu svijetlozelenih ili bjeličastih pjega na listovima biljaka, najprije na vrhovima listova. Nakon određenog vremena pjege se prošire na cjelokupnu lisnu masu i osuše je. Na stabljici se javlja u obliku eliptičnih pjega koje iz početnog svijetlog stanja prelaze u tamniju boju. Javljaju se prstenasto što omogućava blokiranje protoka hranjivih elemenata i krajnje sušenje biljaka. Plodovi bivaju zahvaćeni tamnim pjegama koje dovode do truljenja i propadanja i ploda i biljke.
Prevencija nastanka plamenjače je vrlo važna.

Najprije biljke treba saditi na dobro dreniranim tlima te treba poštovati i pravila plodoreda kultura. Biljke treba saditi na dovoljnoj udaljenosti kako bi se osigurao dobar protok zraka, a ako se biljke uzgajaju u plasteničkim prostorima, važno je obavljati pravovremenu ventilaciju prostora. Također, potrebno je redovno obavljati pinciranje biljaka i odstranjivati dijelove biljaka koji su u sjeni ili koji zasjenjuju ostaje biljke. Dodatno, potrebno je nakon svakog pinciranja i formiranja uzgojnog oblika odstranjene dijelove biljaka iznijeti iz plastenika i po mogućnosti zapaliti. Međuredni prostor potrebno je uvijek držati čistim i prozračnim.

Budući da je plamenjača rajčice gljivično oboljenje, protiv njezina nastanka i širenja koriste se fungicidi, no ima onih koji djeluju preventivno i onih koji na licu mjesta zaustavljaju bolest, pa to treba imati na umu jer su oni prvi uvijek bolji.

Plamenjača ili peronospora vinove loze (Plasmopara viticola) je u našim krajevima najopasnija bolest vinove loze, čiji se prvi simptomi javljaju na listovima bliže tlu. Na njima primjećujemo tzv. »uljne mrlje« koje prelaze u smeđe tkivo koje se postepeno suši, dok je na donjoj strani lista vidljiva bijela sporulacija.

Bolest napada cvat koji se suši, uz vidljivu bijelu prevlaku koju lako zamijenimo s pepelnicom. Nakon cvatnje i zametanja bobica plamenjača se može razviti i na grozdu koji se djelomično ili u potpunosti osuši kod jačeg napada.

Kod plamenjače vrijedi pravilo »3 x 10«, a to znači da kada je srednja temperatura zraka oko 10 °C, tijekom dva do tri dana padne barem 10 mm kiše dnevno te je mladica dužine oko 10 cm, tada nastupaju povoljni uvjeti za klijanje spora i prve primarne infekcije. Infekcije obično prestaju sredinom ljeta kada nastupi sušno razdoblje i temperature pređu 30 °C.

U početku vegetacije plamenjaču suzbijamo kontaktnim fungicidima NORDOX 75 WG (15 g u 10 L) ili UNIVERSALIS (20 g u 10 L), a kad mladice započnu intenzivan rast (prije cvatnje i do zametanja bobica), treba nastaviti nekim od sistemičnih fungicida kao što su AMPEXIO (5 g/10 L) RIDOMIL GOLD MZ (25 g/10 L) ili RIDOMIL GOLD R (50 g/10 L).

Nakon zametanja bobica koriste se lokosistemični fungicidi PERGADO F (25 g/10 L) ili AMPEXIO (5 g/10 L). Za završna prskanja preporučamo strobilurinske fungicide UNIVERSALIS (25 ml/10 L), QUADRIS (10 ml/10 L) ili bakrene: NORDOX 75 WG (15 g/10 L) i RIDOMIL GOLD R (50 g/10 L).