FOTO: iStock
Šmrcanje, iritirane oči, osip na koži – mnogi ljudi su osjetljivi na alergene poput peludi, životinjske dlake ili kućne prašine.
povezane vijesti
Alergija je veliki problem s kojim se suočavaju brojni ljudi, bez obzira na godine i spol. Ipak, neke stvari vezane uz alergije su s godinama postale samo mitovi koje smo za vas odlučili razbiti.
Sezona peludi traje samo u proljeće
Kad su još uvijek postojala jasno odvojena godišnja doba, to je možda i bio slučaj. Zbog klimatskih promjena i blagih temperatura pelud je u sezoni gotovo tijekom cijele godine. Jesen daje kratak predah prije nego što ponovno počne oko Božića.
Alergija na kućnu prašinu uzrokovana je nečistoćom
Netočno! Grinje, spore gljivica ili životinjska dlaka izazivaju alergiju na kućnu prašinu. Međutim, to se ne može izbjeći čak ni u pomno očišćenom kućanstvu. Ipak, nešto se može učiniti u vezi s ozbiljnošću napadaja alergije. Oni koji dosljedno uklanjaju kućnu prašinu i redovito je čiste mogu smanjiti opseg napada i tako si malo olakšati život.
Alergije se mogu pojaviti iznenadno
Za većinu ljudi alergija je iznenađenje. Međutim, kod ljudi nema alergijske reakcije koja se pojavljuje odjednom. Naprotiv, to je proces. Alergeni su strani proteini na koje imunološki sustav pretjerano reagira, a ova se reakcija može razviti postupno. Za određeno vrijeme tijelo može neutralizirati strane proteine bez komplikacija. No u nekom trenutku imunološki sustav eskalira i tijelo reagira simptomima tipičnim za alergije.
Alergije su nasljedne
Zapravo, geni igraju važnu ulogu u alergijama. Svatko tko ima rođake s peludnom groznicom, neurodermatitisom ili alergijom na životinjsku perut, također je pod većim rizikom da se razboli. Međutim, mit je da djeca automatski dobivaju iste alergije kao i njihovi roditelji.
Nakon cijepljenja, alergija u potpunosti nestaje
Sve ovisi o alergiji. Takozvana hiposenzibilizacija može biti od pomoći protiv trave i peludi, grinja kućne prašine ili otrova insekata. Cilj tretmana je navikavanje organizma na alergen kroz određeno vrijeme. Međutim, nema jamstva za uspjeh. Ipak, vrijedi pokušati jer desenzibilizacija može spriječiti širenje izvorne alergije na nove alergije ili čak astmu.
