FOTO: iStock
Smanjite utjecaj stresa na organizam prije nego postane opasno
povezane vijesti
Kortizol se često naziva hormonom stresa u našem tijelu. Ova vitalna tvar utječe na metabolizam šećera i masti u krvi te usporava izlučivanje vode i djeluje protuupalno. Određena količina kortizola važna je za funkcioniranje našeg tijela i može se otkriti u našoj krvi na različitim razinama, ovisno o dobu dana.
Situacija postaje problematična samo ako je kortizol predugo prisutan u tijelu u prevelikoj koncentraciji, što je obično povezano s (podsvjesnim) stresom ili uzimanjem lijekova.
Ovo su znakovi previše kortizola na koje trebate obratiti pozornost:
- Imate problema sa spavanjem. Vaše tijelo je iscrpljeno, ali vaš um juri tako brzo da se ne možete odmoriti.
- Borite se da smršavite, ali salo s trbuha nikako da nestane.
- Gotovo da nemate libido. Vaše je tijelo toliko zauzeto rješavanjem stresa da reprodukcija trenutno nije fokus organizma.
- Imate neobjašnjivu bol u vratu ili leđima.
- Stalno ste bolesni i vrlo osjetljivi na viruse.
- Imate probavne probleme svih vrsta, poput proljeva, zatvora ili plinova.
- Stalno se osjećate iscrpljeno i bezvoljno, iako puno spavate.
- Osjećate jaku želju za slatkim, slanim ili masnim.
- Primjećujete na sebi da ste postali puno tjeskobniji i vaš način razmišljanja općenito je negativniji nego inače.
- Čak i u sunčanijim mjesecima, imate stalni osjećaj “zimske depresije ” i nemate volje raditi ništa što vam je prije donosilo radost.
5 savjeta kako sniziti razinu kortizola:
- Sport: Nekoliko studija pokazuje da su aerobni sportovi poput laganog trčanja izvrsni za smanjenje mentalnog stresa.
- Hrana s antioksidansima: orašasti plodovi kao što su orasi ili bademi kao i sjemenke (zdrave masti, vitamin B), zeleno lisnato povrće kao što je špinat (vitamini B, E i magnezij, kalij) i bobičasto voće kao što su borovnice, maline itd. (vitamin C) pogodni su za smanjenje stresa.
- Meditacija: Samo nekoliko minuta dnevno pomoći će vam da usredotočite svoju pažnju na sadašnji trenutak. Dišite svjesno, to povećava sposobnost koncentracije, poboljšava mentalno i tjelesno zdravlje i pomaže u boljem suočavanju s tjeskobom, depresijom i nesanicom.
- Smijeh: čudesni lijek za borbu sa stresom. Čak i u stresnim situacijama vrijedi “lažirajte smijeh” – jer umjetno smijanje također pomaže.
- Promjena perspektive: Stresom se može aktivno upravljati ispravnim stavom. Gledajte na stres kao na svog saveznika, pomirite se s njim i prihvatite ga. Tako brže prolazi.