Srčani udar jedan je od najvećih ubojica u Ujedinjenom Kraljevstvu i, unatoč tome što ubije dvostruko više žena nego rak dojke, bolest srca često se pogrešno dijagnosticira među spolovima. To je također vodeći uzrok srčanog udara – kada dio srca iznenada izgubi opskrbu krvlju.

Zdrava prehrana jedan je od ključnih načina za smanjenje rizika. No, čak i ako je vaša prehrana daleko od savršene, vrijedi znati koje biste namirnice trebali smanjiti da bi vam srce radilo punom snagom, piše The Telegraph.

Prehrana s visokim udjelom zasićenih masti jedan je od najvećih uzroka lošeg zdravlja srca. Iz tog razloga, muškarcima se kaže da ne jedu više od 30 g dnevno, dok se ženama preporučuje 20 g, ali manje je bolje.

“Konzumiranje previše zasićenih masnoća smanjuje sposobnost jetre da ukloni LDL (loš) kolesterol iz krvi,” objašnjava Tracy Parker, dijetetičarka i voditeljica nutricionizma u British Heart Foundation.

“To dovodi do nakupljanja masnog materijala u stijenkama krvnih žila, što ih sužava i smanjuje dotok krvi u srce, povećavajući rizik od srčanog ili moždanog udara”, dodaje.

Foto: Pexels

Kobasice, hamburgeri, kokosovo ulje…

Osim slanine, druge namirnice s visokim udjelom zasićenih masnoća koje vrijedi ograničiti, su kobasice (oko 9,8 g po dvije), hamburgeri (9,8 g), maslac (7,8 g po žlici) i kokosovo ulje (13 g po žlici).

“Sendvič sa slaninom jednom tjedno može biti dio zdrave prehrane ako ga uravnotežite s hranjivim namirnicama i zdravijim metodama kuhanja. Odaberite nemasnu nedimljenu slaninu pečenu na žaru, ograničite je na dva komadića i koristite kruh od cjelovitih žitarica umjesto bijelog kruha s maslacem”, kaže Parker i savjetuje da se odlučite za zdravije nadjeve za sendviče, poput pečenih pilećih prsa, nemasne govedine ili svinjetine, jaja i ribe.

Većina barem jednom tjedno konzumira čips, ali budući da ima visok sadržaj soli (oko 0,3 g po pakiranju od 25 g), može pridonijeti srčanim bolestima. Ne bismo trebali konzumirati više od 6 g soli dnevno, a manje je zdravije.

“Previše soli može dovesti do visokog krvnog tlaka. To se događa jer sol tjera tijelo da zadržava vodu, povećavajući volumen krvi koja se pumpa oko tijela i pritisak na stijenke krvnih žila“, kaže Parker.

S vremenom, visoki krvni tlak može oštetiti stijenke arterija, što olakšava nakupljanje masnih naslaga.

“U konačnici, ovo sužavanje arterija smanjuje dotok krvi u srce, povećavajući rizik od srčanog ili moždanog udara”, objašnjava Parker.

Kruh, mesne prerađevine i kupovni umaci među ostalim su svakodnevnim krivcima u našoj prehrani koji imaju visok sadržaj soli.

“Vrlo je važno provjeriti etikete na hrani kada kupujete da biste lakše odabrali proizvode s manje soli”, kaže Parker.

Foto: Pexels

Ne valja ni slatko

I prehrana koja uključuje previše slatke hrane može dovesti do problema sa srcem.

“Dijeta s visokim udjelom šećera također ima više kalorija, što može dovesti do debljanja i pretilosti”, objašnjava Parker. Ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu zahtijevaju više krvi za kretanje po tijelu, što povećava krvni tlak, čest uzrok srčanog udara.

Međutim, istraživanje je pokazalo da prehrana s visokim udjelom šećera može pogoršati zdravlje srca, čak i kod onih koji imaju zdravu težinu. Smatra se da bi to moglo biti zbog toga što je jetra preopterećena šećerom, što može izazvati bolest masne jetre i dijabetes tipa 2, a oboje povećava rizik od srčanih problema.

“Da biste smanjili rizik, ne jedite više od 30 g (sedam žličica) slobodnih šećera dnevno – onih koji se dodaju hrani i piću ili se nalaze u medu, sirupu i voćnom soku, za razliku od onih koji se prirodno nalaze u voću, povrću i mlijeku”, kaže Parker za The Telegraph.

Velika kriška kolača (39 g), Twix Xtra (36 g) i limenka Coca-Cole (35 g), premašuju ovu količinu. “Peciva treba smatrati poslasticom, a ne svakodnevnom hranom”, kaže Parker.

Ako ste željni slatkog, predlaže da uzmete komad voća, prirodni jogurt ili obični keks.

Svi bismo trebali jesti oko pet do sedam porcija ugljikohidrata dnevno, što je otprilike polovica našeg unosa kalorija, budući da su ugljikohidrati glavni izvor energije za tijelo.

Međutim, prerađeni ugljikohidrati (bijele opcije kruha, riže, tjestenine i žitarica za doručak) mogu štetiti zdravlju srca, jer to znači da propuštamo opciju cjelovitih žitarica.

“Kada se žitarice rafiniraju za izradu bijele riže ili bijelog brašna za bijeli kruh, tjesteninu i većinu pakiranih kolača, keksa i peciva, uklanjaju se njihove mekinje i klice”, objašnjava Parker. Dodaje da to oduzima većinu njihovih hranjivih tvari i vlakana i ubrzava njihovu brzu probavu, što znači da su manje zasitne.

“Zbog toga je važno da svoje žitarice održavate ‘cjelovitima’. One sadrže dodatna vlakna, vitamine i minerale, polifenole i zdrave masti za srce, koje pomažu u smanjenju rizika od koronarne bolesti srca i dijabetesa tipa 2”, napominje Parker.

Foto: Pexels

Zasićene masti

“Za bolje zdravlje srca odlučite se za kruh od cjelovitih žitarica, rižu, tjesteninu i rezance, radije nego za bijele opcije – jedite ih samo nekoliko puta tjedno, i kupujte kašu od cjelovitih žitarica, lisnatu smeđu rižu ili pahuljice od mekinja umjesto bijelih rižinih žitarica i kukuruznih pahuljica”, predlaže.

Sladoled je bogat zasićenim mastima, šećerom i soli, što ga čini posebno lošim za zdravlje srca.

“Previše jesti može povećati rizik od visokog krvnog tlaka, kolesterola, pretilosti i dijabetesa tipa 2, što su sve faktori rizika za bolesti srca i krvožilnog sustava poput srčanog i moždanog udara”, kaže Parker.

“Važno je pronaći zdravije alternative koje mogu zadovoljiti vašu želju za slatkim ili slanim, kao što je voće za slatko ili neslani orašasti plodovi za hrskavi međuobrok”, dodaje.

Sljedeći put kad poželite sladoled, uzmite malu porciju ili se odlučite za smrznuti jogurt s bobičastim voćem ili bananom!

Nemojte misliti da je sorbet zdraviji, upozorava Parker. Iako ima manje masti, pun je šećera.

“Slično tome, sladoledi s niskim udjelom masnoće ili bezmasni sladoledi često su prepuni dodanog šećera kako bi se nadoknadila smanjena masnoća”, napominje.