Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti i godišnje u svijetu odnose više od dvadeset milijuna života, dok se u Hrvatskoj ta brojka kreće oko 25 tisuća smrti.

Unatoč ovim velikim brojkama, stručnjaci smatraju da se čak 80 posto preranih smrti od kardiovaskularnih bolesti može spriječiti promjenom životnog stila. Naime, naše je srce ranjivo i stoga ne čudi da je čest motiv kod iskazivanja najosobnijih emocija.

No, istovremeno, ovaj organ velik poput šake, najjači je mišić u ljudskom tijelu koji će do našeg 80. rođendana napraviti više od tri milijarde otkucaja.

Kako biti nježan prema vlastitom srcu i pomoći mu da zdravo kuca barem tri milijarde puta razgovaralo se na okruglom stolu “Srce u fokusu – prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti”, organiziranom povodom Svjetskog dana srca koji se ove nedjelje obilježava pod motom “Iskoristi svoje srce za djelovanje” ne bi li se potaknulo svakog pojedinca da vodi brigu o zdravlju svoga srca, ali i nacionalne zdravstvene politike u donošenju akcijskih planova posvećenih očuvanju kardiovaskularnog zdravlja građana.

Okrugli stol održan je kao drugi susret u sklopu projekta Novog lista i Specijalne bolnice Medico “Živi zdravo”, a u njemu su sudjelovali predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila u KBC-u Zagreb akademik Davor Miličić, pročelnik Zavoda za intenzivnu kardiološku skrb u KBC-u Sestre milosrdnice prof. dr. Zdravko Babić, kardiolog Specijalne bolnice Medico dr. Nenad Kovačević i ravnatelj Specijalne bolnice Medico prof. dr. Davor Štimac.

Moderatorica okruglog stola održanog u Gradskoj knjižnici Rijeka bila je novinarka Novog lista Barbara Čalušić.

“Srce u fokusu – prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti”, organiziranom povodom Svjetskog dana srca

Mreža primarne perkutane koronarne intervencije

Europska komisija pozvala je svoje članice na pokretanje vlastitih nacionalnih planova za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti. Naime, mnoge zemlje imaju nepotpune planove ili jednostavno uopće nemaju planove za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti.

Akademik Davor Miličić izrazio je zadovoljstvo što je Europska unija konačno prepoznala da kardiovaskularne bolesti trebaju biti prioritet u Europi gdje je ujedno i najveća smrtnost od tih bolesti.

– Europska unija prepoznala je da je donedavno nedovoljna pozornost bila usmjerena kardiovaskularnom zdravlju. Na lipanjskom kongresu u Budimpešti napravljen je okvir za izradu planova za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti, neke zemlje poput Češke već ih imaju, neke imaju zastarjele planove koje je potrebno modificirati, Hrvatska je u procesu izrade.

Hrvatsko kardiološko društvo utjecalo je na Ministarstvo zdravstva da se kardiološke bolesti izdvoje iz grupe kroničnih bolesti kao zaseban plan i program, koji mora biti sveobuhvatan i cjelovit.

Prevencija i uvođenje svih postojećih dijagnostičkih metoda uz kardiološku rehabilitaciju su jako važni, uz činjenicu da su kod nas na prevencije i kardiološkoj rehabilitaciji još treba poraditi, dok je dijagnostika na zavidnoj visini.

Kako se moglo čuti na okruglom stolu, na jedan vrlo važan dio skrbi za kardiovaskularne bolesnike možemo biti posebno ponosni, a to je Mreža primarne perkutane koronarne intervencije (PCI), koja u Hrvatskoj djeluje već 20 godina.

Profesor Zdravko Babić istaknuo je kako je ovom Mrežom smrtnost od kardiovaskularnih bolesti posljednjih godina smanjena za 15 do 20 posto.

– U Hrvatskoj smo postupno razvili Mrežu sa Zagrebom i Rijekom, koji su imali prve PCI centre, nakon toga smo Mrežu proširili na stotinjak kilometara oko tih gradova, pa danas ona postoji i u Osijeku, Splitu, Zadru, točnije, imamo trenutno četrnaest centara koje se bave PCI mrežom u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila u KBC-u Zagreb akademik Davor Miličić

Poražavajući podatci

Kao kardiolog Specijalne bolnice Medico, dr. Nenad Kovačević svakodnevno se u svojem radu susreće s pacijentima s kardiovaskularnim bolestima.

– Arterijska hipertenzija kao jedan od vodećih uzročnika srčanih bolesti često je neprepoznata ili neadekvatno liječena. Primjerice, pacijenti nerijetko ne uzimaju propisane lijekove ili ih pak uzimaju na vlastitu ruku, a tu se kao kao jedan od primjera može navesti i acetilsalicilnu kiselinu ili andol.

Trećina svjetske populacije ima problema s arterijskom hipertenzijom.

Pacijenti se mogu kontrolirati kućnim tlakomjerom, odnosno redovitim mjerenjem tlaka u svojem domu. Kažemo da je pacijent možda hipertoničar kada su mu izmjerene vrijednosti dva puta nasumično bile iznad 135/85 i onda ga se treba uputiti na kardiološku obradu.

U riziku su kod arterijske hipertenzije muškarci pušači iznad 40 godina života, kao i oni kod kojih u obitelji postoji takva bolest ili je netko u obitelji imao infarkt miokardija, isto je kod žena posebice, kada dođu u menopauzu.

Kao predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, profesor Davor Štimac često ističe kako se Hrvatska se po udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom težinom nalazi u samom europskom vrhu.

– Imamo poražavajuće podatke jer u Hrvatskoj je dvije trećine osoba ili njih 65 posto prekomjerno teško, među njima prednjače muškarci, njih čak 74 posto.

Debljina se povezuje s kardiovaskularnim bolestima i to definitivno skraćuje život, jer su upravo kardivaskularne bolesti najčešća posljedica debljine.

Zemlje zapadne i mediteranske Europe imaju znatno manje stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i njihov stalni trend smanjenja od ostatka Europe, ali i Hrvatske koja se također može smatrati mediteranskom zemljom.

Ravnatelj Specijalne bolnice Medico prof. dr. Davor Štimac.

Intervencijska kardiologija

Akademik Davor Miličić rekao je kako nacrt nacionalnog plana sugerira da se u deset godina smrtnost od kardiovaskularnih bolesti može smanjiti za 25 posto.

– Posljednjih petnaestak godina bilježimo smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i sada smo na nekih 37 posto.

Sigurno je da mediteranska klima i prehrana smanjuju pojavu kardiovaskularnih bolesti, ali unazad desetak godina i zemlje sa surovijom klimom bilježe smanjenje tih bolesti, kao i smrtnost od njih, što znači da se zdravstvenim prosvjećivanjem, usvajanjem zdravih životnih navika, kretanjem, nepušenjem, uistinu može smanjiti pojava kardiovaskularnih bolesti.

Bez prevencije u širem smislu nećemo se uspjeti približiti uspješnima.

Godišnje kroz Specijalnu bolnicu Medico oko deset tisuća pacijenata posjeti kardiologa, ali ima ih sigurno i više, jer neki dođu kod drugih specijalista koji ih zbog rezultata obrade upute kardiologu. Mnogi od njih upravo iz razloga jer u javnom sustavu jednostavno ne uspijevaju doći na red u očekivanom vremenu.

– Pacijenti kod nas mogu dođi na pregled i ako nemaju neku zdravstvenu indikaciju. Nije to samo pitanje lista čekanja, nego i pitanje strpljenja.

Pacijenti možda imaju i prevelika očekivanja u javni zdravstveni sustav koji je u Hrvatskoj, posebno u području kardiologije na visokom stupnju. Mogu reći da je Medico dobar partner javnom zdravstvenom sustavu, nadopunjavamo se, rekao je prof. Davor Štimac.

Profesor Zdravko Babić istaknuo je kako je intervencijska kardiologija jedan od primjera vrlo uspješne primjene novih tehnologija u medicini, koje su dostupne i u Hrvatskoj. “Naši liječnici redovito idu na međunarodne kongrese, razmjenjujemo iskustva i surađujemo s kolegama iz drugih zemalja”.

Doktor Nenad Kovačević rekao je kako iznenadna srčana smrt, baš kao što joj sam naziv kaže, nastaje naglo bez prethodnih upozorenja, kako za bolesnika, tako i za njegovu okolinu.

– Broj iznenadnih srčanih smrti je u porastu, kod muškaraca u dobi između 45 i 64 godine života, gdje su najčešći uzrok masne naslage sa 70 posto i srčane greške s 30 posto. Smanjiti ih možemo primarnom prevencijom uz kompletnu kardiološku pretragu.

Ako se susretnemo s prijetećom iznenadnom smrti, toj osobi trebamo pružiti reanimaciju i nazvati Hitnu pomoć ili, ako nam je dostupan defibrilator, svakako ga upotrijebiti.

Iako još moramo dosta raditi na smanjenju bolesti srca i krvožilja, prvi smo u Europi po broju transplantacija srca s njih 12,4 na milijun stanovnika, a program transplantacije srca u KBC-u Zagreb provodi se više od 35 godina.

Kardiolog Specijalne bolnice Medico dr. Nenad Kovačević

Poboljšanje ishoda liječenja srčanih bolesnika

Profesor Davor Miličić rekao je kako je posebno sretan i ponosan kada se govori o toj temi, jer transplantacija srca značajno produžuje život pacijentu.

– Zatajenje srca maligna je bolest današnjice, od koje boluje dva do tri posto populacije, a uspješna transplantacija može značajno produžiti kvalitetan život. To je odlična metoda koja može promijeniti sudbinu umirućeg u roku od 24 sata.

U Dubravi se transplantacija neprekidno provodi još od 1988. godine i veliki je to uspjeh hrvatske medicine koji svjedoči da je hrvatska kardiologija na visokoj razini. Transparentnost je tu također na visokom nivou i na listama Eurotransplanta su svi naši transplantirani pacijenti.

Nažalost, tu nam nedostaju poliklinički rehabilitacijski centri koji bi svakako trebali biti uvršteni u nacionalni plan. Kardiološka rehabilitacija kod nas se uspješno provodi u Opatiji i Krapinskim toplicama.

Profesor Zdravko Babić istaknuo je kako je intervencijska kardiologija u par je desetljeća u velikoj mjeri poboljšala ishode liječenja srčanih bolesnika. “Važna je jer smanjuje smrtnost, ali i poboljšava kvalitetu života.

Sve je više bolesnika s teškim anamnezama, ali koje se s metodama intervencijskog liječenja uspješno rješavaju”.

Poznato je da ženski hormoni poput estrogena djeluju kardioprotektivno, no nakon menopauze žene se po zastupljenosti kardiovaskularnih bolesti i neželjenih događaja ubrzano približavaju muškarcima.

Potvrdio je to i doktor Nenad Kovačević, koji je rekao kako posebno tu trebaju biti na oprezu žene koje puše, kao i one u menopauzi, ali, naravno, i sve one koje u obitelji imaju zabilježene slučajeve kardiovaskularnih bolesti.

Da se s prevencijom krvožilnih bolesti može početi od malih nogu dokazuje i program ranog otkrivanja nasljedne hiperkolesterolemije kojim se djeci na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred mjeri ukupna vrijednost kolesterola u krvi.

Profesor Davor Miličić rekao je kako je program pokrenulo Hrvatsko kardiološko društvo, a prihvatilo ga Ministarstvo zdravstva, upravo zbog spoznaje da da je to često nasljedna bolest.

– Hrvatska uz svega nekolicinu europskih zemalja ima ovaj program koji je kao pilot projekt pokrenut prošle školske godine, a ove se godine nastavio kao pravi projekt.

Hrvatska prepoznata i na međunarodnom planu

Nacionalni probir uključuje pregled djece koja se upisuju u prvi razred osnovne škole, mjere se vrijednosti kolesterola u krvi i ukoliko se nađu odstupanja, dijete se upućuje na daljnju obradu pedijatru i kardiologu. To je vrijedan projekt koji nije previše skup, ali zahtijeva dobru koordinaciju.

Hrvatska je po tom programu prepoznata i na međunarodnom planu, jer svega nekoliko zemalja u Europi ima takve programe.

Kao što se moglo čuti na okruglom stolu, kardiovaskularne bolesti uzrokuje niz rizičnih faktora, pa i neke druge kronične bolesti. Profesor Davor Štimac istaknuo je kako kvalitetnijem liječenju svakako pomaže interdisciplinarni pristup, a tako i pristup koji nude u Specijalnoj bolnici Medico pod geslom “U jednom danu na jednom mjestu”.

– Neki pacijenti nemaju vremena danima, pa i mjesecima lutati u javnom zdravstvenom sustavu.

Posljednjih godina sve je manje liječnika iskusnih internista koji mogu pogledati pacijenta na jednom mjestu.

Mi u Medicu na jednom mjestu imamo gotovo sve specijaliste, pacijentima je sve dostupno, u nekoliko sati mogu obaviti sve potrebne dijagnostičke specijalističke preglede. Kod nas nema žurbe u razgovoru s pacijentom.

U videu pogledajte snimku okruglog stola “Srce u fokusu – prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti”.