Obiteljski smještaj u koronakrizi se pokazao najotpornijim, dade se zaključiti iz podataka Hrvatske turističke zajednice (HTZ) o ostvarenom turističkom prometu u 2020.

Naime, u okolnostima pandemije smještaj u sobama i apartmanima, osobito onima sa zasebnim ulazom, a ponajviše u kućama za odmor, pokazao se kao jedna od najtraženijih solucija za godišnji odmor. Tako je lani u obiteljskom smještaju boravilo daleko najviše gostiju, ostvareno je gotovo 3,2 milijuna dolazaka te oko 22 milijuna noćenja, što je 41 posto svih lanjskih noćenja. Ako se u obzir uzme i nekomercijalni smještaj koji je činio 20 posto svih noćenja, jasno je da su gosti tražili ovaj vid smještaja.

U obiteljskom smještaju smanjenje broja kreveta

Za usporedbu, lani su hoteli ostvarili 12 posto svih noćenja i pad od 73 posto, dok je kod obiteljskog smještaja zabilježen pad noćenja od 43 posto. No, unatoč tome, godina je i za iznajmljivače bila vrlo teška, a isto je i s aktualnom 2021.

Tako se bilježi i smanjenje broja kreveta u obiteljskom smještaju, pa je prema podacima iz sustava eVisitor u Hrvatskoj u ožujku ove godine u kategoriji “objekti u domaćinstvu” registrirano 102.000 objekata s 583.000 kreveta, dok je u ožujku prošle godine bilo registrirano 107.000 objekata zajedno sa 606.000 kreveta. Samim time, broj kreveta i objekata iznajmljivača pao je na brojke iz prijekrizne 2019.

U Primorsko-goranskoj županiji je, pak, u ožujku ove godine registrirano je 17.400 objekata u domaćinstvu s 98.000 kreveta, što je za 600 objekata i 3.000 kreveta manje nego lani u ovo doba. Pad je u pravilu zabilježen u većim gradovima poput Splita, Zadra, Šibenika i Zagreba, a gledajući po županijama, najviše se odjavljivalo apartmane u u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je ove godine 27.000 objekata, dok ih je lani bilo oko 28.100, kao i Zadarskoj županiji gdje je trenutno registrirano oko 15.600 objekata, odnosno 700-ak objekata manje nego lani.

Foto: iStock

Što se tiče obaveza koje u ovoj godini čekaju iznajmljivače, to su i dalje paušalni porez na dohodak, paušalna turistička pristojba, odnosno nekadašnja boravišna pristojba, turistička članarina te PDV na proviziju stranih posrednika, u slučaju da se koriste njihove usluge. A dio iznajmljivača treba početi razmišljati i o rekategorizaciji.

Pomoć iznajmljivačima smještaja

Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), pojasnila je kako su lani, da se pomogne iznajmljivačima, turistička pristojba i turistička članarina smanjene za 50 posto. Ove godine zasad to nije slučaj. Turistička pristojba i članarina su u nadležnosti Ministarstva turizma te se plaćaju u tri rate paušalno. Za paušalni porez na dohodak je nadležno Ministarstvo financija.

– Paušalni porez na dohodak je u njihovoj nadležnosti, prva rata već dospijeva 31. ožujka. Nedavno je rečeno kako će se možda i ove godine, ovisno o situaciji, smanjiti davanja koja su u domeni Ministarstva turizma, a za što još ima vremena, s obzirom na to da prva rata dospijeva tek koncem srpnja.

I nadam se da će oni donijeti tu odluku i mi ćemo na njoj inzistirati jer svi mi koji smo na terenu u turizmu i živimo za turizam, znamo već sada da neće biti ostvareno 50 posto prometa iz 2019.

To je vidljivo iz stanja rezervacija i bilo kakve komunikacije sa stranim partnerima. Problem je kod Ministarstva financija, a i Ministarstva turizma koje ne traži od Ministarstva financija da reagira vezano za porez. No, neovisno o tome što ne uspijevaju u tim pregovorima s Ministarstvom financija, mogli bi dogovoriti da se donese odluka kojom bi se dalo mogućnost regionalnoj i lokalnoj samoupravi da prije zakonskog roka mogu mijenjati svoje odluke o visini tih davanja, kazala je Nimac Kalcina, pojašnjavajući na koji bi se način moglo pomoći iznajmljivačima.

Foto: iStock

Naime, temeljem Zakona o turističkoj pristojbi jedinice regionalne samouprave, dakle županije, moraju donijeti odluku o visini turističke pristojbe, dok temeljem Zakona o porezu na dohodak, jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i općine, moraju donijeti odluku o visini poreza.

– Ministarstvo turizma bi, već ako ne uspijeva ispregovarati niža davanja s Ministarstvom financija, barem ići na izmjenu i prepustiti tu odgovornost jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

Izmjenama bi se trebalo dozvoliti županijama te općinama i gradovima da već tijekom ove godine mogu donijeti odluku o smanjenju tih davanja. Naime, oni su odluku o visini poreza i pristojbe za 2021. godinu po zakonu morali donijeti do 15. prosinca prošle godine.

I donijeli su je, nadajući se da će se ove turističke sezone situacija popraviti, međutim, vidimo kako stvari stoje i da će i ova godina biti prepuna problema. A županije te gradovi i općine su u nemogućnosti to sada mijenjati.

I već ako ministarstva nisu spremna donijeti tu odluku, neka je prepuste nižim razinama vlasti. Ja vjerujem da će i na regionalnoj i na lokalnoj razini vlasti biti spremne smanjiti ta davanja kako bi se pomoglo iznajmljivačima, istaknula je predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja.

Podsjetila je i kako je Zajednica tražila od nadležnih više puta da odluku koja je donesena u 2020. donesu i u 2021., a to je da svi koji odjave svoje smještajne jedinice ili krevete, da im se otpišu davanja s obzirom na broj kreveta, odnosno smještajnih jedinica. Naime, ako iznajmljivač odjavi krevet, svejedno mora plaćati još tu cijelu godinu paušal jer se smtra da je to godišnje davanje.

– Čim ste ušli u tu godinu, bez obzira hoćete li kasnije u nekom momentu odjaviti krevete, morate platiti. I to tražimo da se izmijeni, pojasnila je Nimac Kalcina ovu nelogičnost. Naime, poanta je da iznajmljivač odjavljuje krevete jer je svjestan da u krizi neće imati gostiju i kako si na vrat ne bi natovario financijske obaveze. A ispada, ako i odjavi krevet, tu godinu mora platiti paušalnu pristojbu, iako ne može ostvariti promet jer više nema prijavljenih kreveta.

Isto tako, iznajmljivači nisu ušli ni u jednu varijantu jamstava i kreditiranja preko HBOR-a i HAMAG-a, te se traži da se i iznajmljivačima da takva mogućnost.

Foto: iStock

Paušalni porez na dohodak

Visina paušalnog poreza se obračunava po broju fiksnih kreveta u domaćinstvu, pomoćni ležajevi ne ulaze u obračun. Na paušal ne utječe popunjenost smještaja niti broj dana u godini u kojima se pruža usluga smještaja ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Od 1. siječnja 2020. godine porez i prirez porezu na dohodak od najma u turizmu u paušalnom iznosu plaća se prema mjestu gdje se nalazi smještajna jedinica, a ne više po prebivalištu vlasnika.

Paušalni porez na dohodak se plaća kvartalno na temelju rješenja Porezne uprave. Rokovi dospijeća su do 31. ožujka za prvi kvartal, do 30. lipnja za drugi kvartal, do 30. rujna za treći kvartal i do 31. prosinca za četvrti kvartal.

Boravišna pristojba

Odluku o visini turističke pristojbe po osobi i noćenju, odnosno o visini godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe, uz mišljenje lokalnih turističkih zajednica, donosi Županijska skupština, i može biti od 350 do 1000 kuna. To je stoga jer su 2019. ukinuti turistički razredi naselja prema kojima se prije računao iznos turističke pristojbe.

Turistička pristojba se uplaćuje na račun lokalne turističke zajednice. Može se platiti jednokratno ili u tri rate s dospijećem do 31. srpnja, do 31. kolovoza te za treću ratu do 30. rujna tekuće godine. Isto tako, kod povećanja broja kreveta u toj se godini uvećava iznos boravišne pristojbe koju iznajmljivač mora platiti, do trenutka stupanja na snagu rješenja o kategorizaciji. Međutim, ako se smanji broj kreveta, te godine se visina ove obaveze ne mijenja. Paušalna boravišna pristojba se plaća na pomoćne krevete koji su navedeni u rješenju o iznajmljivanju, ali ne ako su navedeni u obrazloženju, a to je ustvari onaj zadnji dio rješenja o kategorizaciji.

Turistička članarina

Godišnji paušalni iznos članarine može se platiti jednokratno do 31. srpnja tekuće godine ili u tri jednaka obroka s dospijećem plaćanja do 31. srpnja za prvu ratu, do 31. kolovoza za drugu ratu i do 30. rujna tekuće godine za treću ratu. Umanjenje članarine od 50 posto, odnosno oslobođenje od obveze plaćanja za pomoćne krevete, ne odnosi se na plaćanje turističke članarine za 2021. godinu. Dakle, plaća se i na stalne i na pomoćne krevete.

PDV na proviziju stranih posrednika

Ukoliko iznajmljivač svoje kapacitete prodaje preko stranih posrednika i agencija, kao što je, primjerice, Booking.com, morat će obračuvati i PDV, i to na proviziju koju im plaća. PDV se obračunava po stopi od 25 posto, i to na dio novca koji ide stranom posredniku.

Rekategorizacija

Dio iznajmljiača već polako mora razmišljati i o rekategorizaciji svojih objekata. Naime, prema odredbama Zakona i Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, a koji je na snagu stupio 8. travnja 2020., trebat će se uskladiti s novim rokovima za rekategorizaciju.

Prema zadnjim zakonskim izmjenama, morat će se uskladiti oni smještajni objekti za koje su iznajmljivači ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu do 1. rujna 2007.

Rok za rekategorizaciju je dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ako su rješenje o odobrenju ishodili do 31. prosinca 2000., tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona ako su rješenje o odobrenju ishodili u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., odnosno četiri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona ako su rješenje o odobrenju ishodili nakon 31. prosinca 2004.

To ustvari znači da iznajmljivač zahtjev za izdavanje novog rješenja treba podnijeti do 8. travnja 2022. ako je rješenja ishodio do 31. prosinca 2000., do 8. travnja 2023. ako je rješenje ishodio u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., odnosno do 8. travnja 2024. ako su rješenja ishođena nakon 31. prosinca