Foto: iStock
Visoke temperature mogu utjecati na bilo koga.
povezane vijesti
Na stranici Better Health objavljen je članak u kojem piše informacija da najviše ljudi u Australiji umire od vrućine te da je toplotni udar fatalan u 80 % slučajeva.
Nismo u Australiji, ali temperature ovih dana prilično su visoke pa ne šteti provjeriti kako se boriti protiv njih svim dozvoljenim sredstvima.
Visoke temperature mogu utjecati na bilo koga, a u najvećem riziku su starije osobe, djeca i ljudi s određenim medicinskim stanjem.
Znate li razliku između sunčanice i toplinskog udara? Ovo su zlatna pravila kako biste ih izbjegli
Osip, grčevi, toplotni udar
Do bolesti uzrokovanih vrućinom dolazi u trenutku kada se naše tijelo više ne može samostalno ohladiti na zdravu temperaturu. Prirodno, tijelo se hladi znojenjem, ali ponekad ni to nije dovoljno pa tjelesna temperatura kontinuirano raste.
Vrućina može dovesti do blažih posljedica kao što su osip i grčevi, ali i ozbiljnih stanja poput toplinskog udara koji može dovesti do smrti. Dugotrajno izlaganje vrućini, vježbanje ili rad na mjestu gdje nema zraka, mogu povećati rizik od bolesti uzrokovanih vrućinom.
Mnogima se pod visokim temperaturama i pritiscima događa da se osjećaju “smušeno”, malaksalo te da im padne tlak zbog čega počnu osjećati blagu vrtoglavicu.
Nesnosno je vruće pa donosimo popis namirnica koje treba jesti – i 4 koje ne treba
Okidač za padanje u nesvijest
Neurolog Dougall McCorry objasnio je zašto neki ljudi imaju osjećaj kao da će se onesvijestiti zbog vrućine te što napraviti da se to doista i ne dogodi.
“Vrućina je mnogima okidač za padanje u nesvijest. Kada je vruće, naša se tijela više znoje pa gubimo vodu i, ako se tijekom dana ne unese dovoljno tekućine, dolazi do dehidracije.
Dehidracijom se uklanja sva voda iz tijela što znači da manje krvi teče našim žilama zbog čega dolazi do pada krvnog tlaka. Kombinacija vrućine i niskog tlaka dovoljna je da osoba osjeća vrtoglavicu te da ju hvata nesvjestica”, kaže za stranicu Top Doctors.
Prevencija od padanja u nesvijest:
– hidratacija
– konzumacija elektrolita
– odijevanje odjeće od materijala koji dišu
– redoviti obroci
– redovito hodanje (nemojte biti fizički neaktivni u dugom vremenskom periodu, primjerice – sjedenje u uredu).
Simptomi koji ukazuju na to da ćete se možda i onesvijestiti:
– vrtoglavica
– zamagljen vid
– poteškoće sa sluhom
– osjećaj slabosti
Ako imate osjećaj da ćete pasti u nesvijest, preporuka je da legnete leđima na pod, podignete noge na povišenu poziciju i pričekate da osjećaj prođe. Savjet je da ne idete nigdje sami i da odmah prestanete s onim što ćete raditi.
Smjernice NZZJZ-a:
|