Pod uvjetom da ste već naoštrili škare i pile, nabavili voćarski vosak, popravili ljestve i pripremiti zaštitne rukavice, prionite na dugotrajni i precizni posao orezivanja voćaka. Orezivat ćemo sve voćne vrste osim trešnje i višnje koje se orezuju nakon što rode.

I druge, pogotovu koštuničave vrste, trebalo je i ljetos orezati, ali sad je to zaista neophodno. Osjetljivije vrste kao što su marelice, breskve i smokve orežite malo kasnije.

Rezidbom se formira željeni oblik stabla, ono se pomlađuje i bolje rađa, a regulira se i ravnoteža između podzemnog i nadzemnog dijela.

Orezivanjem prorjeđujemo i uklanjamo višak izboja i povećavamo rodnost, a prikraćivanjem skraćujemo izboje kako bi se biljka razgranala na određenoj visini. No, najvažnije je odstraniti vodopije koje samo dodatno iscrpljuju biljku, a ne donose plod. Prepoznat ćete ih po jakim šibama na vrhu krošnje koje rastu uvis.

Sve grane koje su višak moramo pravilno odrezati jer time smanjujemo mogućnost zaraze različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima. Rez mora biti ukošen u odnosu na pup i oko 1 cm iznad samog pupa.

Pri rezidbi pazite da ne odrežete ukoso prema pupu. Nasuprot pupa ostaje visoki batrljak, a kapljice kiše i rose slijevaju se na pup pa može doći do pojave truleži. Kod vinove loze posebno je važno paziti na to jer kada krene vegetacija, loza počne suziti te se sav stanični sok izlije po pupovima.

U ovo vrijeme možemo se pozabaviti i pomlađivanjem stabla, no ono je komplicirano i traje i po nekoliko godina. Rezovi na stablu koje želimo pomladit bit će, naime, veliki, pa to trebamo učiniti postupno kako bismo spriječili razvoj bolesti.

Ako imate stablo koje nije orezivano nekoliko godina, ono najčešće bujno cvate, ali slabo plodonosi. U prvoj godini odstranite sve suhe grane ili one bolesne te one koje su previsoke za uzgojni oblik koji ste izabrali.

Odstranite i sve grane koje rastu u podnožju debla ili iz dijela između površine tla i mjesta otkuda se formira krošnja. Odstranite sve grane koje krivo rastu, kao i one koje se međusobno križaju.

Prorijedite lateralne izbojke, a isto učinite i sljedeće godine kako biste održali oblik. Nakon rezidbe obavezno primijenite voćarski vosak da zaštitite veće rezove i onemogućite razvoj bolesti i štetnika.

Sada treba početi i sa zaštitom voćaka, zimskim prskanjem. Kod nas se najčešće koristi crveno ulje koje uništava štetnike i jaja koja prezimljuju na granama i deblu, no potrebno je i obraditi tlo oko voćaka. Time se uništavaju različiti razvojni stadiji štetnika koji prezimljuju u tlu.

Prilikom prskanja obavezno nosite zaštitnu opremu poput kape, čizama, naočala i maske za lice, a biljke koje tretirate dobro namočite sredstvom. Zaštita prilikom rukovanja otrovnim sredstvima neophodna je stoga što se otrovi akumuliraju u tijelu, pa premda nećete odmah osjetiti njihovo štetno djelovanje, to će se s godinama sigurno osjetiti.

Crveno ulje osim insekticidnog, ima i fungicidno djelovanje. Koristi se za suzbijanje sljedećih štetnika: štitastih ušiju na šljivi, zimskih jaja crvenog pauka, zimskih jaja lisnih ušiju, zimskih jaja kruškine buhe te za suzbijanje kovrčavosti breskve, šupljikavosti lišća koštuničavog voća, pjegavosti lišća i krastavosti plodova jabuke i kruške.

Biljke treba prskati u fazi mirovanja s 2-3-postotnom otopinom crvenog ulja. Za zimsko prskanje može se koristiti i bijelo ulje, pogotovu kod citrusnog voća.