Kivi ili aktinidija je relativno mlada voćna vrsta koju su počeli uzgajati u Novom Zelandu prije 50-ak godina. Kod nas se uspješno uzgaja u primorskom području i vrlo je isplativa kultura, ali i otporna. Tijekom zime može kraće vrijeme podnijeti i temperaturu od -10°C, ali s početkom vege­tacije otpornost na hladnoću naglo opada, pa temperature od -1,5°C za vrlo kratko vrijeme mogu prouzročiti štete. Neobrani plodovi također mogu stradati od mraza.

Na većim plantažama najprije treba odrediti stupanj zrelosti mjerenjem suhe tvari (refraktometrom). Donja vrijednost suhe tvari je 6,3 % i kada se postigne taj sadržaj berba može početi. No, ako se namjerava duže čuvati u skladištu, sadržaj suhe tvari treba biti veći od 8 %.

Kod kivija može proći mjesec do dva od vremena branja do pristizanja plodova pogodnih za jelo. Najprije se beru zdraviji i veći plodovi, teži od 50 grama, a nakon oko dva tjedna i oni manji, preostali plodovi.

Foto: iStock

Kivi se bere prije prvog mraza

Plodovi će se najbolje sačuvati na niskim temperaturama, u početku nešto višim od točke smrzavanja, oko 2 stupnja, uz vlažnost zraka 95 % prvih nekoliko dana skladištenja, a poslije do kraja čuvanja 85 %. Kasnije ih je dovoljno držati u prohladnim prostorima. Ako kivi uzgajate samo za svoje potrebe, najbolje je čuvati plodove u prozračnim i svježijim prostorijama, na temperaturi od 5-12 stupnjeva, ali u tom prostoru se ne bi smjele nalaziti jabuke ili kakvo drugo voće. Plodove kivija slažemo jedan pored drugoga, a ne jedan na drugog.

Optimalno vrijeme berbe kivija je kraj listopada i početak studenoga. U svakom slučaju, treba ga obrati prije prvog mraza.

Da bi nam kivi i dogodine dobro rodio, važno je znati kako ga orezati. Kod zimske rezidbe, koja se događa u veljači, najvažnije je razlikovati grane koje su rodile od onih koje nisu, a to će biti moguće ako se već kod same berbe plodovi odrežu tako da im peteljke ostanu na grani, jer će nam to u veljači pokazati da je ta grana rodila na prva tri ili četiri pupa, a ona tu više neće roditi. Kada smo odrezali plod na taj način peteljke koje ostaju na grani služe nam da tijekom rezidbe znamo gdje točno odrezati granu. Prebrojimo 4 pupa nakon zadnje peteljke i tu prerežemo. Na taj način, sljedeće godine će ta četiri pupa roditi.

Kivi traži mnogo vlage tijekom sezone rasta

Ako se radi o grani koja nije rodila, prebrojimo također četiri pupa od početka grane i odrežemo nakon četvrtog. Sljedeće godine će iz ova četiri pupa narasti plodovi.

Zelena, ljetna rezidba kivija podrazumijeva odstranjivanje 70 – 80 % od ukupne mase koja se reže tijekom jedne godine, jer joj je cilj prozračivanje krošnje. Tijekom jedne godine obično se provode tri zelene rezidbe: u travnju, zatim nakon cvatnje, a prije intezivnog rasta ploda i početkom kolovoza. Kivi traži mnogo vlage tijekom sezone rasta i nikako ne podnosi sušu, a tlo mora biti dobro drenirano, neutralne reakcije. Kako korijen kivija raste plitko, prije sadnje bi tlo trebalo dobro pognojiti u dubini, slično kao i kod malina, jer kasnija obrada će morati biti nježna kako se korijenje ne bi povrijedilo. Sadnicama treba izabrati položaj zaštićen od vjetra.

Mlade sadnice će trebati pincirati u tri navrata tijekom prve godine, jer su sklone namotavanju oko naslona. Pinciranje se provodi na glavnoj mladici na otprilike svakih 60 cm, odnosno kad se mla­dica u svom vršnom dijelu počinje naglo uvijati, te na nekoliko centi­metara imamo 3 – 4 uvijanja. Pinciranjem se taj dio ukloni, a iz vršnog pupa će se nakon nekoliko dana pojaviti novi izboj. Tim zahvatom se na kraju godine dobije ravna i dovoljno jaka mladica kao osnova budućeg debla.