Blagdani su nezamislivi bez mirisa svježe pečenih kolača koji se šire iz kuhinje.

Svaka zemlja ima svoje tradicionalne božićne slastice, a svaki od njih priča priču o povijesti, kulturi i okusima regije iz koje dolazi.

FOTO: iStock

Panettone (Italija)

Ovaj slavni talijanski slatki kruh bogat je suhim voćem, a često se servira s toplim napicima ili desertnim vinima.

Panettone potječe iz Milana, a prema legendi, nastao je slučajno kada je dvorski pekar izgoreni desert zamijenio tijestom obogaćenim grožđicama i kandiranim voćem.

Jedna zanimljivost – riječ “panettone” dolazi od talijanskog izraza “pan di Toni” (Tonijev kruh), nazvanog po njegovom tvorcu.

FOTO: iStock

Stollen (Njemačka)

Ovaj bogati, teški kolač punjen bademima, suhim voćem i marcipanom pravi se još od 15. stoljeća. Stollen potječe iz Dresdena, gdje se i danas održava godišnji festival posvećen ovom kolaču. Oblik Stollena simbolizira povijanje novorođenog Isusa u jaslama, a posipanje šećerom u prahu predstavlja snijeg.

U povijesti je smjesa bila mnogo skromnija jer je Crkva ograničavala korištenje maslaca tijekom adventa – sve dok papa Inocent VIII. nije odobrio tzv. “Butterbrief”, dozvolu za korištenje maslaca.

FOTO: iStock

Buche de Noel (Francuska)

Poznat i kao božićni panj, ovaj desert u obliku debla tradicionalno se pravi od rolade punjene čokoladnom kremom, a ukrašen je glazurom kako bi nalikovao pravom drvetu. Buche de Noel povezan je s običajem paljenja božićnog panja, simbolom sreće i obilja, koji se u 19. stoljeću prenio iz ognjišta u pekare.

Često je ukrašen figuricama gljiva, šećernim pahuljama i čokoladnim granama.

FOTO: iStock

Pavlova (Australija i Novi Zeland)

Iako Pavlova nije striktno božićni kolač, u Australiji i Novom Zelandu postala je omiljeni desert za blagdanski stol. Lagana beze torta ukrašena svježim voćem, poput jagoda i kivija, simbol je ljeta na južnoj hemisferi.

Nazvana je po slavnoj balerini Ani Pavlovoj, a njezina prozračna tekstura navodno odražava lakoću baletnog plesa.

FOTO: iStock

Puding od šljiva (Engleska)

Engleski božićni puding klasični je desert bogat suhim voćem, orasima, začinima i često natopljen alkoholom. Iako u nazivu ima “šljive”, one nisu sastavni dio – riječ se koristila za sve vrste suhog voća.

Tradicionalno, ovaj se puding kuha na pari i flambira pred posluživanjem, a svaka obitelj ima svoju verziju recepta koji se često prenosi generacijama.

FOTO: iStock

Kransekake (Norveška i Danska)

Ovaj kolač od bademovog tijesta slaže se u obliku konusne piramide sastavljene od prstenova različitih veličina. Kransekake je simbol zajedništva i svečanosti, a često se koristi kao božićni ukras jer je dovoljno čvrst da se unutar prstena stave male bočice rakije ili svjetlucave lampice.

Zanimljivo je da se kolač lako razdvaja prilikom posluživanja jer je dizajniran tako da se jede prsten po prsten.

FOTO: iStock

Rosca de Reyes (Meksiko i Španjolska)

Iako se tradicionalno jede na blagdan Sveta tri kralja, ova slatka pogača često je prisutna i tijekom Božića. Rosca je ukrašena kandiranim voćem koje simbolizira kraljevski plašt, a unutar tijesta skriva se mala figurica Isusa. Tko pronađe figuricu, prema običaju, postaje domaćin sljedeće blagdanske proslave.

Svaki od ovih kolača predstavlja mnogo više od samog deserta – to su tradicije, legende i okusi koji povezuju ljude širom svijeta. Bez obzira na to jeste li ljubitelj čokolade, voća ili marcipana, božićni kolači nude nešto za svačiji ukus i podsjećaju nas na toplinu blagdanskog duha.