Nije tajna da aerobna tjelovježba može spriječiti starenje i neke zdravstvene probleme.

No nedavno istraživanje pokazalo je da je posebno plivanje pravi lijek za zdravlje našeg mozga. Redovito plivanje, naime, poboljšava pamćenje, kognitivne funkcije, imunološki odgovor i raspoloženje, ali bi također pomoglo popraviti štetu nastalu stresom i stvoriti nove neuronske veze unutar mozga.

Sve do 1960-ih znanstvenici su vjerovali da je broj neurona i sinaptičkih veza u ljudskom mozgu konačan i da se jednom oštećene moždane stanice više ne mogu zamijeniti.

Međutim, posljednjih je godina otkriveno da se, srećom, neuroni također mogu roditi i razviti u mozgovima odraslih ljudi i drugih životinja – u procesu koji se naziva neurogeneza.

Istraživanje provedeno prije nekoliko godina pokazalo je kako aerobna tjelovježba može doprinijeti procesu neurogeneze, igrajući ključnu ulogu u popravljanju oštećenja neurona i njihovih veza kod sisavaca i riba.

Ključ ovog procesa “popravljanja” je u povećanju proteina koji se zove BDNF ( neurotrofični faktor koji potiče iz mozga ): neuralna plastičnost stimulirana ovim proteinom, ili sposobnost mozga da se mijenja i razvija, uvelike poboljšava kognitivne funkcije kao što su pamćenje i učenje.

Zašto je plivanje aerobna aktivnost koja poboljšava kapacitet našeg mozga više od drugih?

Istraživači još nisu uspjeli pronaći objašnjenje za ovu misteriju.

Svakako plivanje ima pozitivne učinke na naš krvožilni sustav: uključuje praktički sve mišiće tijela, aktivnost koju provodi srce tijekom plivanja je ogromna, kao i protok krvi kroz tijelo.

To dovodi do stvaranja novih krvnih žila (proces koji se naziva angiogeneza ) i otpuštanja endorfina, hormona koji ublažavaju osjećaj boli i poboljšavaju raspoloženje.

Nadalje, istraživanja su pokazala da plivanje u starijoj dobi ima važne koristi s kognitivnog gledišta. Analizirajući utjecaj plivačke aktivnosti na mentalnu oštrinu starijih ljudi, istraživači su zaključili da su plivači poboljšali svoju mentalnu brzinu i pozornost u odnosu na one koji se nisu posvetili sportu.

Drugo istraživanje se, umjesto toga, usredotočili na dobrobiti plivanja u mlađim umovima.

Istraživači su testirali vještine pamćenja djece u dobi od 6 do 12 godina, koja se bore s učenjem teških riječi, nakon što su proveli tri vrste aktivnosti – bojanje (opuštajuća aktivnost), plivanje (aerobna aktivnost) i izvođenje cross-fit vježbi (anaerobna aktivnost).

Ispostavilo se da su djeca koja su plivala nakon što su naučila riječi upamtila ih puno bolje nego ona koja su se bavila bilo kojom drugom vrstom aktivnosti – što pokazuje važnost sporta čak i za mlad i rastući mozak.