Foto Pexels
To objašnjava veliku terapeutsku moć vrtlarstva, na primjer
povezane vijesti
“Nitko nikad nije umro od prljavštine” govorile su naše bake – i to je istina. Ali ima još toga: život u kontaktu s prljavštinom čak bi vas učinio sretnijima i manje pod stresom.
No, naravno, pripazite na vrstu prljavštine: ne morate se preseliti na odlagalište da biste živjeli ispunjenijim životom!
Ono što moramo učiniti kako bismo povećali svoje psihičko blagostanje jest ponovno uspostaviti kontakt s prirodom, sa selom – također sačinjenim od kontakta sa zemljom, sa životinjama, sa svježim zrakom.
Znamo da provođenje previše vremena zatvoreni unutar četiri zida može imati vrlo negativne učinke na našu psihu, a pandemija nas je tome dobro naučila: nesanica, depresija, anksioznost i problemi u odnosima zlo su našeg vremena – popraćeno, naravno, pandemijom koronavirusa koja još uvijek odnosi žrtve.
Nadalje, pandemija koju smo doživjeli dovela je do ekstremnog intenziviranja higijene i praksi čišćenja (osobne i okoline), oblika kontrasta širenju epidemije koji su predložili znanstvenici diljem svijeta.
No, zaboravimo na trenutak pandemiju i teror koji unosi Covid i vratimo se u vrijeme kada smo kao djeca voljeli petljati rukama u tlu ili pijesku, valjati se bez straha da ćemo se zaprljati, u onom obliku dječjeg doživljaja svijeta u kojem je svaka sitnica otkriće.
Zabavili smo se, i to jako puno… ali postoji li znanstveno objašnjenje za ovaj fenomen ili su to samo uspomene iz djetinjstva zaslađene filterom vremena koje je prošlo?
U stvarnosti postoji znanstveno utemeljenje u tom ugodnom i blagotvornom osjećaju: postoji zapravo mikrob, prisutan u tlu, koji blagotvorno djeluje na naše raspoloženje jer potiče oslobađanje serotonina, hormona sreće.
To je Mycobacterium vaccae, tako nazvan jer je prvi put izoliran u balegi krave.
Istraživanje koje su prije nekoliko godina proveli znanstvenici iz Bristola pokazalo je kako to ima pozitivne učinke na ljudski mozak te nas dovodi do toga da budemo sretniji i opušteniji te da manje patimo od stresa.
Analizirano je djelovanje ovog mikroba na oboljele od raka, a općenito su izvijestili o boljoj kvaliteti života i manjoj sklonosti stresu i nervozi.
Ukratko, ova sićušna bakterija naizgled bi bila prirodni antidepresiv, bez nuspojava, ali koja bi – baš kao i antidepresivi proizvedeni u laboratoriju – izazivala svojevrsnu “ovisnost“. To je jedan od razloga zašto se boraveći na otvorenom i u kontaktu sa životinjama osjećamo tako dobro s psihološke točke gledišta.
Kako možemo iskoristiti ovo znanstveno otkriće?
Kad god možete bježite u prirodu: čak je i šetnja parkom ili šumom dovoljna da počnemo cijeniti dobrobiti ovog mikroba.
Alternativno, organizirajte odmor u dodiru s prirodom i valjajte se po zemlji, grlite krave i golim rukama skupljajte plodove s drveća.
Bit ćete sretniji i opušteniji, a ovaj prekrasan osjećaj ponijet ćete i kući, u grad jer Mycobacterium vaccae ostaju i do tri tjedna nakon izlaganja prirodi.