Tjeraju zimu, a s njom i sve zle sile da bi s proljećem počeo novi prirodni ciklus. Maškare istarskog sjevera stoljetna su tradicija, a pusni dani oduvijek su bili prilika za dobro pojesti, popiti i proveseliti se, naravno i kritizirati društvenu zbilju. Početkom prošlog stoljeća maškare su na Buzeštini trajale tri pusna dana, od pusne nedjelje do pusnog utorka, a danas ovo najluđe doba u godini, koje nazivaju i petim godišnjim dobom, traje puno više, od Antonje do Čiste srijede ili Pepelnice.

U pusno vrijeme, do Pepelnice i početka korizmenih odricanja, na istarskom sjeveru sladili su se ponajviše kroštulama i fritulama. Eventualno se možda za maškare radio pandešpanj, a u Šćulcima na Vrhuvšćini i plenke, tijesto za kruh koje se pržilo i posipalo krupnim šećerom.

Maškare u obilasku Vrha

Samo za fešte

Zbog skromnih životnih uvjeta, slastice su se u prošlosti Istre, pripremale samo za veće fešte. Za njihovu izradu većinom su se koristile samo osnovne namirnice, brašno, šećer, ulje, jaja. Pored ukućana, tijekom pusnih dana valjalo je počastiti i maškare koje su obilazeći sela dolazile pred kućna vrata.

– Vajk sam za maškare delala kroštule, povjerila nam je 73-godišnja Marija Fabijančić iz Vrha. Rodom iz obližnjih Šćulci, kroštule radi otkako se udala u Vrh, gdje i danas živi, tako da je vještinu njihove izrade usavršavala pune 54 godine.

Ne čudi stoga što su njene kroštule doista posebne. Mogli bi se poigrati riječima i reći da su to vrhunske kroštule. Naučila ih je raditi od majke svoje rođakinje iz Vrha, a na isti ih način dandanas sprema. Samo što se toliko izvještila da sastojke ne mjeri već ih stavi otprilike, po osjećaju.

– Jas ili ih storin štabelo ili ih ne gren delati, povjerila nam je vitalna Marija.

Kroštule, tradicijska istarska slastica

Ništa nije teško

Iako je zakoračila u osmo desetljeće života, ništa nije teško.

– Mene mi ni teško, nigdar nič, reći će na mješavini mjesnog govora rodnih Šćulci i Vrha u kojemu živi. Jer dobro je poznato da na Buzeštini »saka vas ima svoj glas«. Za dobre kroštule, kazala je, važna su domaća jaja i domaće brašno. Kako bi nam demonstrirala način njihove izrade, umijesila je tijesto od deset jaja. Tanko ga je izvaljala, izrezala na trakice, lagano zavezala čvor u oblik mašne i pržila u suncokretovom biljnom ulju kojemu je dodala domaćeg maslinovog ulja. Još ih je tople posula šećerom u prahu.

Tijesto treba tanko izvaljati

Izvorni recept

Sastojci:

• 3 žlice šećera
• 2 žlice ulja
• 4 jaja, od toga tri žutanjka i jedno cijelo jaje
• 2 žlice rakije
• 1 vanilin šećer
• prstohvat soli
• ribana limunova korica
• šećer u prahu za posipanje
• ulje za prženje

Postupak:

Pjenasto izmiješati jaja, šećer, vanilin šećer. U to dodati dvije žlice rakije, dvije žlice ulja i limunovu koricu. Prosijati brašno, dodati soli, smjesu od jaja i umijesiti tijesto. Ostaviti pola sata da se odmori, omotano plastičnom folijom. Razvaljati na površini prethodno posutoj brašnom, ne deblje od dva milimetra. Rezati na trake široke od jednog do dva centimetra, duge od dvanaest do petnaest. Napraviti mašne i pržiti ih u dobro zagrijanom ulju, na srednje jakoj vatri, vrlo kratko s jedne i druge strane dok ne dobiju žućkastu boju. Izvaditi ih i još tople posuti šećerom u prahu.