Hrvatska gorska služba spašavanja s više od 800 intervencija godišnje spasi stotine života. Pročelnik HGSS-a, Josip Granić za TOPCAST TOP RADIJA otkriva kako je priča ovih heroja puno više od volontiranja, ali i koje emocije spasioci proživljavaju prije i po završetku akcija spašavanja. Granić daje ključne savjete za preživljavanje u prirodi, ali i otkriva koji su bili najčudniji razlozi zbog kojih su ih ljudi zvali. Da su HGSS-ovci odlični komunikatori, potvrđuje i njihova popularnost na društvenim mrežama, a gost otkriva i simboliku ikone prekriženih japanki koju često koriste u komunikaciji na duštvenim mrežama.

Ulazak i izlazak dobrovoljni

72 godine prošle su od osnutka Hrvatske gorske službe spašavanja. Granić kaže da je biti članom HGSS-a odlična stvar i da su od osnutka značajno evoluirali.

„Ono što uvijek kažemo svim članovima – ulazak je dobrovoljan, izlazak je dobrovoljan. Ljudi jesu volonteri, ali sve što se događa između ulaska i izlaska nije dobrovoljno – tu daješ sebe sto posto. To često znači i da nemaš slobodnog, a u mnogim situacijama čak i poslovnog vremena jer članovi s posla odlaze na intervencije. To je zaista velika žrtva, ali kada znamo što radimo i koji su naši zadaci, onda je to na kraju velika nagrada i jedna lijepa priča“, govori pročelnik.

HGSS broji više od 1000 članova.
„Oni kod ulaza u službu moraju već biti profilirani planinari, speleolozi, skijaši, ronioci, piloti, liječnici. Uzimamo ljude s određenim znanjima i onda ih dodatno obučavamo za spašavanja. Međutim, s obzirom na društvene promjene i na činjenicu da su ljudi jako malo vremena spremni odvojiti za neke aktivnosti u odnosu na prije 20 ili 50 godina, sada uzimamo i ljude koji nisu možda vrhunski alpinisti, speleolozi, ali već imaju dovoljno znanja da ih možemo dodatno obučiti i od njih napraviti vrhunske spasioce“, objašnjava Josip Granić.

Neki članovi popeli su se i na najviše vrhove svijeta, poput Stipe Božića, međutim, Granić iznosi zanimljivi podatak: „Oko 25 posto HGSS-ovaca čine žene. Više ženskih članica HGSS-a popelo se na vrh svijeta u odnosu na muške članove“.

Po uspješnom završetku akcije, osjećaji koji prevladavaju su sreća, ponos i zahvale ljudima koji su odradili akciju.

Najteže je na terenu

„Mi koji vodimo akciju, iako je i to teško i zahtjevno, ipak sjedimo na toplome. Najteže je onima koji su na terenu“, govori Granić.

Na pitanje imaju li ljudi potrebu odužiti se nakon što im HGSS-ovci pomognu, Granić odgovara: „Svi su zahvalni, naravno. Ali morate znati da mi ljude najčešće zateknemo u po život opasnim situacijama i to su situacije koje svi mi želimo zaboraviti. Naravno, ima i svakakvih zahvala, neki su ljudi postali donatori, a neki su postali i članovi službe i onda tu pomoć vraćaju drugima“.

HGSS je poznat i po kreativnim statusima na društvenim mrežama, pogotovo na Twitteru gdje imaju gotovo 12.000 pratitelja i svakodnevno objavljuju detalje svojih akcija.

„Imali smo izložbu povodom 70. godišnjice osnutka HGSS-a koja već drugu godinu kruži Hrvatskom. Svrha tweetova nije samo da vas nasmiju već da vam daju i edukativnu poruku. Ikona prekriženih japanki je korisna jer to ljudi pamte. Znat će da kada odluče ići u prirodu, trebaju imati adekvatnu opremu“, objašnjava pročelnik.

Na pitanje kako se ponašati u slučaju da se osoba izgubi, Granić ističe:
„ Naravno, nazvati 112 ili nazvati dežurni broj HGSS-a. Centar 112 će vas spojiti s lokalnom stanicom koja će onda reagirati. Ako niste na opasnom mjestu, onda ostanite na tom mjestu jer se time povećavaju šanse da vas pronađemo“.

Granić daje i natuknice za preživljavanje: „Ovisno od situacije do situacije i lokacije gdje se nalazimo, najvažnije je ostati smiren. Ako se osoba izgubi, potrebno je maknuti se s opasnog mjesta, probati stupiti u kontakt s centrom 112 jer čim vi imate nekakav kontakt telefonom, puno je veća šansa da će se situacija riješiti“.

Članovi HGSS-a susreli su se s čitavom lepezom čudnih poziva.

„Imali smo dojavu iz Dubrovnika gdje je žena zvala da joj je jugo otpuhalo jaknu s balkona na čempres pa možemo li mi doći po to – naša reakcija je bila – pričekajte vi buru pa će vam bura vratiti jaknu. Imali smo situaciju gdje smo tražili određenu osobu, napravili smo letak, ušli u kafić kako bismo zalijepili taj letak i onda smo vidjeli tog čovjeka kako sjedi u tom kafiću“, navodi Granić zanimljive priče.

Otkrio je simboliku koja se krije iza japanki, ali i ruši mitove o Česima koje ljudi često povezuju s njima:
„ Nije toliki broj onih koji idu u japankama, niti to prvenstveno rade stranci, a pogotovo ne naši dragi Česi. Svake godine neka druga nacija preuzme primat, a 85 posto akcija čine domaći ljudi. Same japanke su zapravo simbol za neopremljenost i neznanje“.

„Ostanite pametni – nemojte podcijeniti prirodu i precijeniti svoje sposobnosti“, zaključuje pročelnik HGSS-a.