Istraživači već dugo znaju da hrana utječe na naše mentalno stanje. Međutim, većina istraživanja neurološkog zdravlja uvijek se usredotočila na pojedinu namirnicu, a ne na stvarnu prehranu.

Upravo zbog toga su neki irski znanstvenici odlučili provjeriti može li psihobiotička dijeta, osmišljena za promicanje zdravlja crijeva, pozitivno utjecati i na naše psihičko blagostanje.

Što je psihobiotička dijeta?

Psihobiotička dijeta izraz je koji su skovali koautori studije Timothy “Ted” Dinan, Ph.D., i John Cryan, Ph.D., a temelji se na osi crijeva-mozak davanjem prioriteta poznatoj hrani zdravoj za crijeva da podrži crijevnu mikrobnu ravnotežu (tj. cjelovite žitarice, prebiotičko voće i povrće, mahunarke i fermentirana hrana).

Ova dijeta, dakle, obeshrabruje konzumaciju slatkiša, slatkih pića i prerađene hrane.

Studijska dijeta uključivala je:

• 6-8 dnevnih obroka voća i povrća s visokim udjelom prebiotičkih vlakana (npr. jabuke, banane, poriluk, luk)
• 5-8 dnevnih obroka cjelovitih žitarica (npr. zobi , cjelovite pšenice, kvinoje )
• 2-3 dnevne porcije fermentirane hrane (npr. kiseli kupus, kefir, kombucha)
• 3-4 tjedne porcije mahunarki (npr. slanutak, leća, grašak)

Istraživanje je uključilo 45 zdravih odraslih osoba (18-59 godina) s neoptimalnim prehrambenim navikama.

Ispitivana skupina dobila je informacije o komponentama psihobiotičke dijete i zamoljena je da je se pridržava što je moguće više.

Istraživači su ispitali sastav i funkciju fekalne mikrobiote, stres, opće zdravlje i prehranu te metabolički profil uzoraka krvi, urina i stolice, prije i nakon četverotjednog probnog razdoblja za obje grupe.

Sudionici koji su slijedili psihobiotičku dijetu iskusili su veće smanjenje percipiranog stresa.

Iako nije bilo značajne razlike u odgovoru na stres između kontrolne i ispitivane skupine, oni koji su slijedili ovu vrstu prehrane osjetili su manje stresa.

Istraživači su identificirali značajne promjene u 40 specifičnih fekalnih lipida, zahvaljujući smanjenju ukupnih prehrambenih masnoća i povećanju mononezasićenih masnoća i urinarnih metabolita triptofana (esencijalne aminokiseline za sintezu proteina).

U samo četiri tjedna, sudionici koji su slijedili psihobiotičku dijetu – odnosno hranu bogatu vlaknima i fermentiranu hranu – iskusili su niže razine stresa, zdravije pražnjenje crijeva te poboljšani mikrobni sastav i funkciju.