Foto Pexels
Povećavaju rizik od kognitivnog pada i bolesti poput demencije i Alzheimerove bolesti
povezane vijesti
- Nova terapija za Alzheimerovu bolest do daljnjeg nedostupna u nas. Odbijena je zbog nuspojava, ali i cijene
- Novi sprej za nos mogao bi biti efikasan u borbi protiv Alzheimerove bolesti
- Što znače najnovija otkrića o Alzheimeru i koliko smo daleko od lijeka? Razgovarali smo s uglednim hrvatskim neurologom
Nema onih kojima se barem jednom u životu ne dogodi da loše sanjaju ili čak dožive pravu noćnu moru koja nas žestoko otrgne od noćnog odmora: to se događa osobito kad smo pod stresom ili jako zabrinuti zbog neke poteškoće koja nas muči.
Ali loši snovi također mogu imati posljedice na kvalitetu našeg dnevnog života i na naše zdravstveno stanje. Zapravo, novo istraživanje ukazuje na moguću korelaciju između učestalosti noćnih mora u odrasloj dobi i povećanog rizika od kognitivnog pada s godinama.
Procjenjuje se da 5% populacije doživi, barem jednom tjedno, noćne more toliko strašne da se probude u snu. Okidači ove pojave su stres, tjeskoba, nervoza i manjak sna – no neka stanja, poput Parkinsonove bolesti, također igraju ulogu u nastanku noćnih mora.
Novo istraživanje, koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Birminghamu, usporedila je podatke iz tri prethodna istraživanja koja su ispitivala kvalitetu sna na uzorku populacije (600 odraslih u dobi između 35 i 64 godine i 2.600 starijih osoba) na razdoblje od nekoliko godina.
Osim procjene kvalitete sna sudionika, istraživanja su prikupila i podatke o zdravlju njihovog mozga i mogućoj pojavi bolesti tijekom vremena. Prikupljene informacije zatim su umetnute u model statističkog izračuna kako bi se otkrilo postoji li korelacija između visoke učestalosti mučnih snova i kognitivnog pada.
Pa, pokazalo se da će sredovječni ljudi koji su izjavili da su imali noćne more barem jednom tjedno imati četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti kognitivni pad u sljedećem desetljeću nego ljudi koji su izjavili da imaju noćne more samo rijetko.
Međutim, što se tiče starijih osoba, oni koji imaju noćne more svaki tjedan imaju dvostruko veću vjerojatnost da će im se dijagnosticirati demencija u narednim godinama od onih koji spavaju mirnije.
Ali odakle dolazi ta korelacija između noćnih mora i kognitivnog pada? Prema autorima istraživanja, ljudi koji često imaju noćne more imaju loš san i to bi postupno moglo dovesti do pogoršanja moždane aktivnosti.
No, tu je i druga hipoteza “na tanjuru”, koja noćne more ne vidi kao okidač demencije, već kao simptom bolesti koja je već u tijeku. Kod nekih osoba s demencijom i Alzheimerovom bolešću noćne more i loša kvaliteta sna mogu biti prvi znakovi uznapredovale bolesti.
