Popularna mrkva je povrće koje nudi obilje zdravstvenih dobrobiti. Za početak, mrkva sadrži proteine, kalcij, magnezij, fosfor i vitamin C, prema američkom Ministarstvu poljoprivrede.

“Mrkva također sadrži beta-karoten, koji pomaže tijelu u stvaranju vitamina A”, kaže Amber Schaefer, dijetetičarka i nutricionistica na klinici Mayo u Arizoni. Objašnjava da je vitamin A važan za dobar vid, reproduktivno zdravlje, zdravlje kože i razvoj kostiju.

Mrkva srednje veličine sadrži oko 195 miligrama kalija, “što pomaže kod kontrakcije mišića i funkcioniranja živaca”, kaže Kristina Cooke, dijetetičarka na Akademiji za prehranu i dijetetiku.

Mrkva je također dobar izvor antioksidansa, koji mogu smanjiti upalu i ojačati imunitet. Osim toga, sadrže luteolin, koji može pomoći u poboljšanju kognitivnih funkcija.

Možda je najbolje od svega to što su mrkve “bogate dijetalnim vlaknima, a jedna srednja mrkva sadrži ih gotovo 2 grama”, kaže dr. Uma Naidoo, direktorica psihijatrije za prehranu i stil života u Općoj bolnici Massachusetts i nutricionistička psihijatrica s Harvarda.

Za MSN objašnjava da su vlakna važna za zdravlje probavnog sustava i mogu pospješiti redovito pražnjenje crijeva te spriječiti zatvor i nadutost.

Također, može pomoći u kontroli šećera u krvi i poboljšati zdravlje srca.

Sadržaj vlakana u mrkvi također je koristan za zdravu regulaciju tjelesne težine, jer jedna mrkva sadrži samo 25 kalorija, a ipak ostavlja osjećaj sitosti ili zadovoljstva.

Osim svojih zdravstvenih dobrobiti, mrkve su popularne i zbog svoje svestranosti i pristupačnosti, kaže Naidoo te dodaje da je jedna od prednosti što je mrkva povrće koje je izvrsnog okusa i sirovo i kuhano.

Cooke hvali činjenicu da je mrkva i dostupna tijekom cijele godine.

Neočekivana slatkoća mrkve znači da se može jednako lako uključiti u šalicu pileće juhe s rezancima kao i u krišku kolača od mrkve, a lako ju je piti kao sok ili u smoothieju.

Postoji li loša strana jedenja mrkve?

Ali, nisu sve dobre vijesti. Beta-karoten u mrkvi je ono što povrću daje boju, ali može utjecati i na ljude.

“Konzumiranje previše mrkve može vašu kožu s vremenom pretvoriti u narančastu, stanje koje se naziva karotenemija“, kaže Schaefer i dodaje da se to može poništiti smanjenjem učestalosti konzumiranja hrane koja sadrži karoten u prehrani. Napominje i da je to češće kod beba i male djece, te da ta pojava “nije znak trovanja”.

Osobe alergične na mrkvu, brezu, pelin, bršljan ili celer također trebaju biti oprezne; a osobe s dijabetesom trebale bi izbjegavati pretjeranu konzumaciju ovog povrća zbog visokog udjela šećera.

Osim ovih razmatranja, većina ljudi ima veliku korist od uključivanja mrkve i mnogih drugih povrća u svoju redovitu prehranu, što se može učiniti na različite načine.

“Budite kreativni kada kuhate mrkvu”, preporučuje Cooke. “Možete u njima uživati ​​kao međuobrok s umakom, kuhani, dodani omiljenim jelima ili čak kao sastojak omiljenih slastica“, zaključuje.