Kako bi se razina sreće mogla povećati kada bi bogatstvo bilo pravednije raspoređeno diljem svijeta? Drugim riječima, može li dostupnost novca povećati našu sreću?

Novo istraživanje, koje su proveli istraživači sa Sveučilišta British Columbia, pokušalo je odgovoriti na ova pitanja provodeći prilično jedinstven eksperiment.

U eksperimentu su s jedne strane sudjelovala dva bogata donatora, koji su velikodušno pridonijeli istraživanju donirajući dva milijuna dolara, a s druge 300 nasumično odabranih ljudi iz sedam različitih zemalja svijeta.

Među njima su bile nacije s niskim prihodima (poput Brazila ili Indonezije) i bogatije zemlje (poput Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva).

Istraživači su osigurali PayPal depozit od 10.000 dolara za 200 od ukupnog broja sudionika, dok drugih 100 nije dobilo novac i djelovalo je kao “kontrolna skupina”.

Cilj eksperimenta bio je izmjeriti učinke iznenadnog bogaćenja na dobrobit i sreću ljudi.

Sudionici su bili u dobi od 21 do 78 godina i imali su godišnje prihode između 0 i 400.000 USD (u prosjeku oko 50.000 USD godišnje).

Njih 82% imalo je fakultetsku diplomu. Svi, i oni koji su dobili novac i oni koji ga nisu primili, dobili su upitnik koji se odnosio na njihovu dobrobit i razinu sreće.

Nakon što im je dan novac, svi sudionici su zamoljeni da ga potroše u roku od tri mjeseca.

Većina “sretnika” novac je potrošila na kupnju kuće ili automobila, otplatu hipoteke, renoviranje stana.

Na kraju tri mjeseca sudionici eksperimenta ispunili su još jednu anketu kako bi izmjerili razinu sreće koju su doživjeli tijekom tog razdoblja, rangirajući koliko su često doživjeli pozitivne osjećaje na ljestvici od jedan do sedam i koliko su često doživjeli negativne osjećaje na ljestvici od jedan do pet.

Ispostavilo se da su općenito ljudi koji su dobili novac bili sretniji od onih koji nisu dobili ništa – čak i mjesecima nakon što su primili novac.

Međutim, sreća je imala različite učinke u različitim dijelovima svijeta, pri čemu su primatelji u zemljama s niskim prihodima pokazali tri puta veće “dobitke u sreći” od onih u zemljama s višim prihodima.

No, to nije sve. Primijećeno je da je dobiveni novac najsiromašnijima (s godišnjim obiteljskim prihodom manjim od 120 USD) također pružio mjerljive koristi u smislu sreće i psihološke dobrobiti.

Nasuprot tome, čini se da već bogati ljudi nisu mnogo patili od učinaka nenadanog bogatstva.

Ukratko, pravednija raspodjela bogatstva u svijetu zapravo bi mnoge ljude mogla učiniti sretnijima, jednostavno zato što bi im omogućila uvjete za dostojanstveniji život.

Ovaj bi nas eksperiment trebao potaknuti na razmišljanje o tome koliko često podcjenjujemo ono što već posjedujemo i bogatstva koja se nama čine očiglednima, a koja za druge mogu biti razlog velike sreće.