Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje ne znači samo odsustvo mentalnih poremećaja, već je to stanje u kojem svaki pojedinac može ostvarivati svoj puni potencijal, produktivno raditi, uspostavljati zadovoljavajuće odnose s drugima i doprinositi svojoj zajednici.

Ono obuhvaća emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje pojedinca. Definicija mentalnog zdravlja obuhvaća način na koji pojedinac razmišlja, osjeća i ponaša se te kako se nosi sa stresom, izazovima i svakodnevnim životnim situacijama. Važno je naglasiti da mentalno zdravlje nije statičko stanje, već kontinuirani proces održavanja ravnoteže i brige o vlastitom emocionalnom i psihičkom blagostanju.

To uključuje prepoznavanje vlastitih potreba, traženje podrške kada je potrebno te usvajanje strategija za suočavanje s izazovima.

Stoga je mentalno zdravlje osobito bitno za djecu i adolescente koji se nalaze u razvojnoj dobi. To je razdoblje postupnog prelaska u odraslu dob. Budući da je adolescencija sama po sebi vrlo izazovno razdoblje zbog promjena koje se dešavaju u organizmu mlade osobe; tjelesne, emocionalne, kognitivne i socijalne promjene, vrlo je bitno da okolina prepoznaje i razumije te specifičnosti.

Kako bi djeca odrasla u zdrave odrasle ljude potrebno ih je naučiti brinuti se za svoje zdravlje u cjelini. Faktori koji utječu na zdravlje pojedinca su nasljeđe s kojim se rađamo, navike koje tijekom djetinjstva stječemo, ali i okolina, obitelj, školsko okruženje te u novije doba i digitalni mediji.

Sve ove determinante zdravlja su u međusobnoj interakciji. Nekada se smatralo da nasljeđe determinira pojedinca. No, najnovije spoznaje govore da ostale determinante zdravlja ukoliko su protektivne smanjuju ili čak anuliraju ekspresiju »loših« gena koji su odgovorni za nastanak određene bolesti.

To sve potvrđuje činjenicu da je jako bitno provoditi zdrav život u okruženju koje podupire i jača pojedinca. Na taj način se osnažuju protektivni faktori koji omogućavaju korištenje resursa koji nas jačaju i čine zdravima. Zbog svega toga je izuzetno bitno naučiti našu djecu kako kako koristiti te resurse.

Definicija mentalnog zdravlja

Prvi korak u podršci mentalnog zdravlja djece i mladih je da razumijemo što mentalno zdravlje zapravo znači. Ono predstavlja zbir emocionalnog, psihološkog, ali i socijalnog blagostanja. Zbog toga je na roditeljima, ali i svim ostalim slojevima društva koji sudjeluju u odgajanju djece i mladih, da ih potiču da razgovaraju o svojim osjećajima i pritom budu otvoreni za njihove probleme i pitanja.

Dokazano je da su tjelesno i mentalno zdravlje nerazdvojno povezani. Stoga je jako bitno poticati djecu i mlade da vode zdrav način života koji uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i dovoljno sna. Potrebno ih je ohrabriti i poticati da se bave hobijima i tjelesnim aktivnostima koje vole.

U današnjem digitalnom dobu, digitalna tehnologija ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje djece i mladih. Prekomjerna upotreba elektroničkih uređaja može negativno utjecati na njihovu dobrobit. Važno je postaviti granice i uspostaviti ravnotežu između vremena provedenog pred ekranima i drugih aktivnosti.

Na roditeljima je da potiču alternativne aktivnosti poput čitanja, vježbanja ili druženja s prijateljima uživo, da razviju svjesnost kod mladih o negativnim posljedicama cyberbullyinga ili pretjerane upotrebe društvenih mreža.

Važnost obrazovnih institucija

Škola kao odgojno-obrazovna institucija igra važnu ulogu u podršci mentalnom zdravlju djece i mladih. U školi djeca provedu trećinu dana, a ako pri tome dodamo i školske obaveze izvan školskog okruženja, i više. Radi toga je bitno stvoriti poticajno i inkluzivno školsko okruženje u kojem će djeca biti zadovoljna i osjećati se sigurnima i prihvaćenima.

Postoji snažna povezanost između školskog uspjeha i mentalnog zdravlja djece i mladih. Tema koja je u posljednjem desetljeću vrlo aktualna u našem okruženju je »izvrsnost«.

Moderno društvo je natjecateljski nastrojeno i jedino što priznaje kao izvrsnost je izvrstan rezultat, a to je uspjeh 5,0 u školi ili biti »prvi«-najbolji u nekom sportu.

Iako postavljanje visokih očekivanja i poticanje postizanja izvrsnosti može biti motivirajuće za djecu, pritisak koji im društvo pri tome nameće može imati negativan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Jedna od posljedica te paradigme je pojava perfekcionizma.

Važno je naglasiti da naglasak na izvrsnost sam po sebi nije negativan, ali treba biti uravnotežen i podržan zdravim pristupom. Ključno je pružiti podršku djeci, promicati radnu etiku, razvijati njihove interese i talente, ali istovremeno imati razumijevanje za njihove individualne potrebe, ograničenja i vrijeme za odmor.

Važno je promicati zdravu ravnotežu između postignuća, blagostanja i cjelokupnog razvoja djeteta.

Slobodno vrijeme igra ključnu ulogu u poboljšanju mentalnog zdravlja školske djece i mladih. Dok su školske obaveze važne, pružanje dovoljno slobodnog vremena i prostora za igru, opuštanje i istraživanje važno je za razvoj kreativnosti i maštovitosti, socijalnih vještina koje su bitne za učenje suradnji, dijeljenju i rješavanju konflikata kroz neformalne interakcije te samostalnost i samopouzdanje.

Uloga roditelja i slobodnog vremena

Roditelji imaju ključnu ulogu u jačanju mentalnog zdravlja svoje djece. Razumijevanje mentalnog zdravlja, podrška, otvorena komunikacija i postavljanje granica za digitalnu tehnologiju mogu pružiti temelj za sretno i zdravo odrastanje.

Budite uzor svojoj djeci i potaknite ih da njeguju svoje mentalno zdravlje kao jednako važno kao i tjelesno zdravlje. Svi zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će naša djeca rasti i razvijati se snažna i otporna na izazove koje život donosi.

Važno je da škole prepoznaju važnost slobodnog vremena i osiguraju ravnotežu između akademskih zahtjeva i vremena za igru i odmor. Podržavanje i promicanje slobodnog vremena u školskom okruženju može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje djece, poboljšati njihovu motivaciju, kreativnost i opće blagostanje.

Školski liječnici uz suradnju ostalih stručnjaka zdravstvenog sustava također igraju važnu ulogu u praćenju zdravlja djece i mladih, identifikaciji zdravstvenih problema, provođenju sistematskih pregleda i različitih probira te pružanju stručne podrške učenicima, studentima, roditeljima, djelatnicima škola i fakulteta.

Kroz sveobuhvatni pristup koji uključuje podršku djeci i mladima, edukaciju i svijest o mentalnom zdravlju te suradnju između škola, roditelja i zajednice, možemo stvoriti okruženje u kojem se mentalno zdravlje tretira jednako važno kao i tjelesno zdravlje. To će omogućiti djeci i mladima da postignu svoj puni potencijal, budu sretni i uspješni kako u školi, tako i u životu.