Melatonin se obično smatra prirodnom tvari, a samim tim i sigurnim, toliko da ga mogu koristiti i djeca koja teško spavaju. No, što je zapravo melatonin?

Hormon, dodatak ili lijek? Njegova široka konzumacija povezana je s liječenjem nesanice od koje danas pati veliki broj populacije i koja se drastično povećava čak i u dječjoj dobi. Pitate se, međutim, je li melatonin zaista siguran? Izaziva li nuspojave? Riskiraju li djeca koja ga koriste? Pokušajmo pojasniti što je zapravo ta tvar i kako je ispravno koristiti s obzirom na to da je konzumacija ovog »dodatka« posljednjih godina doslovno eksplodirala.

Otkriće melatonina datira tek od prije 50 godina, kada je američki dermatolog Aaron Lerner izolirao ovaj hormon u pinealnoj žlijezdi krava. I danas znanost prikuplja podatke vezane uz ispravnu uporabu ove tvari: osim problema sa spavanjem, čini se da je njezino djelovanje učinkovito i u borbi protiv degenerativnih bolesti i za liječenje starenja.

Melatonin regulira ciklus spavanja-budnosti

Melatonin je hormon koji izlučuje uglavnom mala žlijezda, epifiza ili pinealna žlijezda. Svjetlost je »signal« koji upravlja ovom supstancom: kada svjetlosni stimulans dosegne mrežnicu, signal se prenosi u epifizu što inhibira njegovu proizvodnju. Naprotiv, mrak potiče lučenje melatonina i ustvari se izlučuje noću.

Pravi je regulator ciklusa spavanja-budnosti koji prati cirkadijanski ritam temeljen na izmjeni tame i svjetla, stvarajući tako sedativni učinak. Melatonin, također, pomaže u proizvodnji drugih molekula poput serotonina, dopamina i opioida.

No, karakteristike ove tvari ga razlikuju od svih ostalih hormona koje naše tijelo proizvodi. Istina je da je melatonin hormon koji se izlučuje uglavnom epifizom, ali ne samo to jer i druge žlijezde doprinose njegovoj proizvodnji, poput hipofize, štitnjače, nadbubrežne žlijezde, mrežnice i sluznice.

Nadalje, ako se ukloni epifiza, melatonin ne bi nestao, kao što se događa kad se uklone druge endokrine žlijezde koje luče hormone. Ta se tvar i dalje proizvodi na temelju alternacije svijetlost-tama. Jasno je, dakle, da njegov nedostatak može izazvati nesanicu.

Bebe imaju vrlo nisku razinu melatonina, toliko da teško mogu prepoznati dan i noć. Ovaj se hormon počinje kontinuirano proizvoditi tek nakon završetka sazrijevanja pinealne žlijezde, odnosno oko treće godine, kada se normalizira san djece.

U odrasloj dobi započinje nepovratan proces kalcifikacije epifize, što posljedično smanjuje hormon, a također i sate spavanja. Melatonin je, dakle, hormon potreban za regulaciju ritma sna-budnosti, ali ne može se smatrati hipnotikom poput tableta za spavanje. Kada dođe mrak, oslobađa se melatonin što izaziva svojevrsno opuštanje koje pogoduje »klizanju« prema snu.

Različiti oblici melatonina

Njegova djelotvornost zasigurno nije usporediva s učinkom hipnotičkih lijekova, ali za razliku od ovih drugih ne stvara ovisne fenomene, niti probleme ovisnosti. Melatonin je posebno koristan u sindromu odgođene faze spavanja ili za one ljude koji se obično nazivaju sovama: navečer nikad ne bi išli spavati, dok se ujutro bore da ustanu. U tim slučajevima primjena ove tvari skraćuje vrijeme za san. Za ljude koji lako zaspu, ali se bude rano ujutro, uzimanje melatonina je manje učinkovito.

Neki poremećaji povezani s nesanicom ovise o pomaku faze ciklusa izlučivanja melatonina. U tim je slučajevima važno kontaktirati s liječnikom stručnjakom koji pacijenta obično tjera da vodi »dnevnik spavanja« kako bi razumio i protumačio »fazni pomak« sekrecije hormona da intervenira na odgovarajući način. Kvantitativni deficit ovog hormona je umjesto toga prilično rijetka opcija. Uzimanje melatonina korisno je i u starijih osoba jer se njegovo izlučivanje smanjuje s godinama.

Nova znanstvena istraživanja ističu antioksidacijsku i antikancerogenu ulogu melatonina. Povrh svega, čini se da je ta tvar sposobna umanjiti mnoge dosadne nuspojave lijekova koji se obično koriste u liječenju protiv raka. Propisan kao dodatak poboljšanju kvalitete spavanja, melatonin se nalazi u ljekarnama ili biljnim trgovinama u obliku tableta, sirupa, biljnih čajeva ili, što je novost, u obliku spreja. Među raznim vrstama na tržištu bolje je odabrati čisti melatonin, odnosno onaj koji nije povezan s vitaminima ili drugim biljnim ekstraktima.

Melatonin, međutim, ne uzrokuje naglo povećanje pospanosti, već općenito usporavanje različitih funkcija tijela što predisponira da dobro spavate.

Brojne nuspojave melatonina

Ako je prirodna tvar, možemo li reći da melatonin nema kontraindikacije? Apsolutno ne. Ne postoje znanstvena istraživanja koja bi pokazala odsutnost nuspojava za doze melatonina uzimane u dužem vremenskom razdoblju, kao što ne postoje kontraindikacije za uzimanje iste tvari u kraćem razdoblju.

U liječenju nesanice visokim dozama melatonina (5 mg) nisu nađeni negativni učinci na psihomotorne i kognitivne sposobnosti nakon buđenja. Međutim, kad su doze visoke, nužan je recept liječnika, kao i liječnička kontrola pacijenta jer može doći do interakcije s drugim lijekovima.

Uobičajene nuspojave uključuju glavobolju, vrtoglavicu i pospanost tijekom dana. Neuobičajene nuspojave uključuju tahikardiju, depresiju, psihozu, poremećaj pokreta, hipertenziju, anksioznost, nemir, suhoću ustiju, slabost, upalne pojave na koži, žuticu, nelagodu u trbuhu i alergijske reakcije.

Među rijetkim nuspojavama melatonina nalazimo povećanje ili smanjenje seksualne želje, promjene raspoloženja, nesvjesticu, smanjenje trombocita i natrija u krvi, nenormalnu žeđ i noćne grčeve mišića. Prema riječima stručnjaka, trudnice ili dojilje te oni s kroničnom alergijom ili imunološkim bolestima trebali bi izbjegavati dodatke melatonina.