Svi smo to doživjeli. Napokon skupite hrabrost i odlučite otići liječniku jer se ne osjećate dobro, a ne znate zašto. Dođete, objasnite svoje simptome i čekate koristan odgovor, samo da biste čuli rečenice poput “Sve je u redu”, “To je samo stres” ili “Ništa vam nije”.

No duboko u sebi znate da nešto nije kako treba. Ako vam ovo zvuči poznato, možda ste doživjeli medicinsko omalovažavanje. Intimina je istražila što je to, kako ga prepoznati i kako osigurati da se vaš glas čuje.

Što je medicinsko omalovažavanje (eng. gaslighting)?

Pojam “gaslighting” posljednjih je godina postao popularan u javnom diskursu, a označava manipulaciju kojom se nekoga navodi na sumnju u vlastitu percepciju ili stvarnost. Medicinsko omalovažavanje događa se kada zdravstveni djelatnici umanjuju ili odbacuju simptome pacijenata, često bez adekvatne procjene.

Ova pojava nerazmjerno pogađa žene, osobe druge boje kože i marginalizirane skupine, čiji se simptomi statistički češće zanemaruju ili pogrešno pripisuju tjeskobi, stresu, tjelesnoj težini i sličnim faktorima.

Zašto dolazi do medicinskog omalovažavanja?

Liječnici su ljudi, a medicina nije egzaktna znanost. Ipak, postoje sustavni problemi koji pridonose ovom fenomenu. Omalovažavanje pacijenata obično nije zlonamjerno, nego proizlazi iz manjka znanja, preopterećenosti ili zastarjelih medicinskih praksi.

U nekim slučajevima, može biti rezultat nesvjesne pristranosti prema određenim skupinama pacijenata ili profesionalne arogancije. Posljedica je da se pacijenti osjećaju nesigurno, ignorirano, preispituju vlastitu intuiciju i osjećaju se poništeno.

Znakovi medicinskog omalovažavanja

Osjećaj da vas liječnik ne sluša ili da vas požuruje nije nužno znak omalovažavanja.

No, kako prepoznati kada vas se doista ignorira? Ponekad možete teško procijeniti radi li se o legitimnom isključivanju malo vjerojatnih dijagnoza ili o potpunom odbacivanju vaših simptoma.

Znakovi medicinskog omalovažavanja:

• Vaši simptomi se automatski pripisuju stresu ili anksioznosti bez ikakve dodatne obrade.
• Liječnik vas često prekida ili se čini da vas ne sluša.
• Odbija vam naručiti pretrage ili dati uputnice.
• Umjesto ozbiljne analize, simptomi se umanjuju rečenicama poput “To je samo dio starenja”, “Previše razmišljate o tome” ili “To je sasvim normalno”.
• Osjećate se okrivljeno za svoje tegobe, primjerice “Da ste smanjili težinu, to ne bi bio problem” ili “Prošetajte malo u prirodi i opustite se”.

Medicinsko omalovažavanje može imati ozbiljne posljedice, uključujući zakašnjelo ili pogrešno dijagnosticiranje bolesti, nepotrebnu patnju i gubitak povjerenja u zdravstveni sustav, što može obeshrabriti pacijente da potraže pomoć. U nekim slučajevima, to može biti i opasno po život.

Rodna razlika u liječenju boli

Povijesno gledano, liječnici su ženama koje su se žalile na razne fizičke i psihološke tegobe dijagnosticirali “histeriju” i propisivali im sedative. I danas se žene koje prijavljuju bol češće tretira kao pretjerano osjetljive, dok muškarci s istim simptomima dobivaju ozbiljniju medicinsku obradu.

Istraživanja pokazuju da žene koje prolaze kroz operaciju koronarne premosnice imaju 50 % manju vjerojatnost da će dobiti lijekove protiv bolova u usporedbi s muškarcima. Također, u hitnim službama muškarci s bolovima u trbuhu u prosjeku dobivaju olakšanje za 49 minuta, dok žene čekaju oko 65 minuta.

U zapadnim medicinskim sustavima još uvijek postoji sklonost umanjivanju boli i tegoba žena, kao i pogrešnom pripisivanju simptoma psihološkim stanjima ili “stresu”.

Kako se zaštititi od medicinskog omalovažavanja

Ako sumnjate da vaše simptome ne shvaćaju ozbiljno, evo nekoliko koraka koje možete poduzeti:

• Povedite nekoga za podršku: Prijatelj ili član obitelji može potvrditi vašu zabrinutost i zastupati vaša prava.
• Vodite bilješke o simptomima: Održavajte medicinski dnevnik u kojem bilježite simptome, njihovu učestalost, reakcije liječnika i preporučene tretmane.
• Budite izravni i uporni: Ako se vaši problemi odbacuju, recite: “Želim istražiti druge mogućnosti prije nego što zaključimo da je ovo samo stres.”
• Zatražite drugo mišljenje: Ako vaš liječnik odbija ozbiljno razmotriti vaše simptome, potražite drugog stručnjaka.
• Pripremite se za pregled: Zapišite svoje simptome, njihovu učestalost i moguće okidače prije odlaska na pregled.
• Tražite dodatne pretrage: Ako osjećate da su potrebne dodatne analize, budite proaktivni u njihovom zahtijevanju.

Ponekad može biti teško točno odrediti što uzrokuje određene simptome, posebno kada se pojavljuju i nestaju te su zajednički mnogim različitim stanjima i bolestima. Liječnici su visoko obučeni stručnjaci koji svoj život posvećuju pomaganju drugima, i u većini slučajeva možemo i trebamo vjerovati njihovoj stručnosti.

Međutim, ako imate dojam da se vaši simptomi stalno odbacuju, a vaše tijelo vam govori da nešto nije u redu unatoč uvjeravanjima, u redu je postavljati pitanja, tražiti drugo mišljenje i zauzeti se za sebe.

Povjerenje u medicinske stručnjake i povjerenje u vlastitu intuiciju nisu međusobno isključivi. Vi najbolje poznajete svoje tijelo. Ako osjećate da nešto nije kako treba, nemojte dopustiti da vas omalovažavajući komentar uvjeri u suprotno. Borite se za sebe i svoje zdravlje!