Bolesti blagostanja

Manjak vježbanja i loše držanje: što mogu uzrokovati?

Šarlota Brnčić

Foto: Pexels

Foto: Pexels

Sjedilački i ne baš aktivan život može se pretvoriti u pravi problem

Danas živimo u društvu koje s jedne strane nastoji učiniti da se osjećamo “krivima” za svoju tjelesnu formu, dok s druge strane nudi svakakva rješenja da manje radimo i loše se hranimo.


Mislimo na svu gotovu hranu, onu koja sadrži velike količine šećera i masti, kao i na dizala ili bilo koje izume za smanjenje fizičkih opterećenja. Pa sjedilački život, iako ga je lakše slijediti, doista je vrlo riskantan.


Patologije koje proizlaze iz prekomjerne tjelesne težine i sjedilačkog života danas su poznate kao “bolesti blagostanja“, tj. problemi pretilosti, dijabetesa, moždanog udara, srčanog udara i tako dalje koji su, upravo, povezani s “udobnim” stilom života.


Zabrinutost Svjetske zdravstvene organizacije po tom pitanju je tolika da je predložila brojna rješenja za suzbijanje ovog vala bolesti, a među njima su i kampanje podizanja svijesti koje potiču korištenje stepenica ili hodanje.


Posljedice sjedilačkog načina života


Nažalost, sjedilački način života ima negativne posljedice na cijelo tijelo. Prije svega uključuje zglobove, a iznad svega leđa.


Kralježnica će početi slati bolne podražaje i počet će mijenjati naše držanje kako dobivamo na težini zbog sjedilačkog načina života.


Naknadno će naše tijelo početi mijenjati oblik i onemogućiti izvođenje jednostavnih pokreta, kao što je penjanje uz stepenice s vrećicom ili podizanje nečega s tla.


Zbog toga će se uspostaviti negativni začarani krug u kojemu ćemo instinktivno preferirati lift nego teškoću penjanja stepenicama.


Sjedilački način života je razlog za patologije koje utječu na kralježnicu i vrlo ozbiljne probleme za naš krvožilni sustav.


Glavni je uzrok glavobolja, otežanog disanja, ukočenosti mišića, atrofije, napetosti mišića i još mnogo toga.


Čak i um može biti pogođen


Sjedilački način života također može ozbiljno utjecati na naše mentalno zdravlje. Zapravo, statični život postupno postaje manje ispunjen.


Subjekti koji su navikli na sjedilački život skloni su odbijanju društvenosti i traže utočište u ugodnom području gdje postoji minimalan fizički napor.


U nekim slučajevima također postoji osjećaj umora i stalne slabosti, a što ih tjera da ostanu mirno sjediti.


Česti su slučajevi tjeskobe, depresije, poteškoće u artikuliranju rasuđivanja i cijeli niz simptoma koji su izravno povezani sa sjedilačkim životom koji, kao što je poznato, utječe na duh i tijelo uzrokujući sporo i neumoljivo pogoršanje zdravlja.