Biti loše raspoložen dovodi do toga da imamo pesimističan pogled na život i da živimo svoje dane na negativan način.

U tim trenucima, čak i ono što bi trebalo poboljšati kako se osjećamo postaje beskorisno i nema željeni učinak.

Za sve je krivo lutanje uma, odnosno um koji se gubi u mislima i kreće prema tužnim i pesimističnim scenarijima, postajući nesposoban za povratak u spokoj.

To su potvrdili znanstvenici sa Sveučilišta u Groningenu (Nizozemska), koji su proveli istraživanje kako bi bolje istražili povezanost između promjena raspoloženja i lutanja uma.

U trenutku dosade ili razočaranja, prirodno je dopustiti umu da odluta na mjesta i trenutke koji su daleko od sadašnjosti: u ovom slučaju, misli mogu skrenuti prema sretnim ili, naprotiv, tužnim i pesimističnim razmišljanjima.

Depresiji su skloni ljudi čiji se um okreće negativnim mislima koje je teško ušutkati (možda povezane s grižnjom savjesti zbog prošlih događaja), koje se vraćaju nekoliko puta tijekom dana i doprinose održavanju lošeg raspoloženja.

Prethodna istraživanja su već pokazala da su ljudi koji su najviše izloženi dijagnosticiranim depresivnim poremećajima posebno podložni utjecaju kada su u pitanju negativne emocije.

Na primjer, dovoljno je pogledati tužan video da biste se duboko rastužili i zadržali ovo psihičko stanje dugo vremena.

Nasuprot tome, ljudi koji ne pate od klinički dijagnosticiranih oblika depresije ne čine se posebno osjetljivima na tužne emocije.

U ovom novom istraživanju, nizozemski istraživači uključili su uzorak od 82 studenta: 42 od njih pokazalo je sklonost pretjeranoj brizi i neurotičnosti, dok je 40 pokazalo veću mentalnu ravnotežu.

Dvije vrste učenika zatim su nasumično podijeljene u dvije skupine: prva je skupina bila uključena u eksperiment za izazivanje pozitivnih raspoloženja, druga za izazivanje negativnog raspoloženja.

Sudionici obiju grupa bili su pozvani da obavljaju monotonu i dosadnu aktivnost: ispred ekrana na kojem su listali riječi, morali su pritisnuti određeni gumb ako su znakovi koje su vidjeli bili velika slova i drugi ako su znakovi bili mala slova.

Nakon nekoliko minuta ove aktivnosti izuzetno pogodne za mozak, svima su misli počele lutati.

U stanju lutanja uma, autori su istraživali osjećaje i raspoloženje sudionika u različitim trenucima tijekom aktivnosti – ali na dva različita načina.

Za prvu grupu, istraživači su tražili od sudionika da maštaju o pozitivnom iskustvu (stvarnom ili izmišljenom) deset minuta.

Članovi druge skupine, međutim, zamoljeni su da zamisle sebe u vrlo stresnoj aktivnosti, odnosno da drže govor pred publikom ravnodušnih ljudi.

Rezultati eksperimenata potvrdili su hipoteze istraživača: ljudi koji su skloniji zabrinutosti nastavljaju doživljavati negativno psihološko stanje ako su stimulirani u tom smislu, ali u isto vrijeme održavaju pozitivnije raspoloženje dugo vremena nakon maštanja o pozitivnom scenariju.

Ukratko, ovo istraživanje pokazuje stvarnu praktičnu vrijednost lutanja uma za dugoročno poboljšanje raspoloženja.

Dakle, kada se nađete u trenutku mračnog raspoloženja i osjećate se obeshrabreno, zastanite na trenutak, udahnite i zamislite pozitivan scenarij.