Foto Pexels
Tijekom faze ljutnje dolazi do povećane proizvodnje dopamina, hormona koji stimulira mozak
povezane vijesti
Naljutite li se barem jednom dnevno? Pola sata dnevno napetih živaca ne samo da je korisno jer oslobađa sav stres, već je također sposobno poboljšati kardiovaskularnu i respiratornu aktivnost. Ali pazite da ne pretjerate.
To tvrde istraživači s Autonomnog sveučilišta u Meksiku (UNAM), prema kojima biti ljut nekoliko minuta može biti dobro za zdravlje, posebno za mozak.
Koji je razlog? Kada se naljutimo postoji neurokemijski impuls koji stimulira moždane valove.
U praksi, kad se živčani sustav “digne”, ubrzavaju se otkucaji srca i disanje.
Nadalje, tijekom faze ljutnje dolazi do povećane proizvodnje dopamina, hormona koji stimulira mozak i proizvodi neku vrstu “uzbuđenja” u neuronima, te norepinefrina, hormona koji povećava krvni tlak i otkucaje srca.
Ljutnja je dakle način na koji se aktivira naš mozak i neki unutarnji organi, zbog čega nije tako loša kao što mislimo.
No, pazite, ljutnja mora biti samo trenutna: prema znanstvenicima, zapravo, u danu ne bismo smjeli biti ljutiti dulje od 30 ili 40 minuta, inače bi to moglo izazvati suprotan učinak i štetno djelovati na naše zdravlje.
Primjer? Kada smo ljuti i uzbuđeni, naše tijelo proizvodi kortizol, koji je poznat kao hormon stresa zbog kojeg se također možete udebljati. Također, ako imate problema s hipertenzijom, ljutiti se dugo nije baš najbolje.
U mlađoj dobi ljutnja je jača i intenzivnija nego nakon 35 ili 40 godina, kada je osjećaj “selektivniji” i kontroliraniji.
Također, najgore je nekoga zamoliti da se smiri je kada je ljut, zbog čega je pogrešno reći “smiri se”.
“Ljutiti mozak želi biti u pravu i želi osjećati da je u pravu”, kažu istraživači.
Ali nakon 30 ili 40 minuta ta se emocija mora nužno ograničiti za sve, inače se u trenutku dobrobiti ljutnje pretvaraju u štetu.
