Međutim, ako vam srce kronično kuca prebrzo, presporo ili nepravilno, to može signalizirati ozbiljnu bolest. Ljudsko srce normalno kuca ravnomjerno između 60 i 100 puta u minuti.

“Srčane aritmije su u osnovi abnormalnosti pravilnog otkucaja srca”, kaže dr. Julian Chun, voditelj odjela kardiologije u bolnici Agaplesion Markus u Frankfurtu i član znanstvenog savjetodavnog odbora njemačke zaklade za srce.

Nisu sve srčane aritmije opasne, kaže Chun, ali dodaje da biste ih trebali liječnički pregledati i napraviti grafički zapis električne aktivnosti srca ili elektrokardiogram (EKG), osobito ako osjetite simptome kao što su slabost, nesvjestica ili bol u prsima.

Najčešća aritmija je fibrilacija atrija, koju je Chun opisao kao “potpuni električni kaos u atriju” – gornjim dvjema komorama srca – što može uzrokovati zatajenje srca ili moždani udar. Tada pretklijetke ne kucaju usklađeno s donjim dvjema srčanim komorama (ventrikulima), što rezultira epizodama nepravilnog i često ubrzanog otkucaja srca.

Problem sa srčanim ritmom može se činiti kao da vam srce ubrzano kuca, lupka, treperi ili ‘preskače’. Ili možda ne osjećate ništa i ne saznate za problem sve dok ne dobijete moždani udar pa vam liječnik postavi dijagnozu. Stoga je dobra ideja pratiti svoj puls.

“Svatko može lako opipati svoj puls u bilo kojem trenutku”, kaže Chun. Jednostavno stavite kažiprst i srednji prst lijeve ruke na desno zapešće ispod palca i lagano pritisnite” dok ne osjetite da se radijalna arterija širi i skuplja. Tad krenite brojati otkucaje.

Ako primijetite bilo kakve nepravilnosti, kao što su vrlo brzi, vrlo spori ili neujednačeni otkucaji srca – tada u postavljanju dijagnoze liječniku pomaže  EKG.

Chun preporučuje povremeno provjeravanje pulsa, osobito ako imate više od 75 godina, preko 65 godina s čimbenicima rizika, poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka, ili ako ste imali moždani udar ili bolujete od koronarne bolesti srca nakon srčanog udara.

Većina kratkih nepravilnosti u ritmu otkucaja srca koja vam privuku pozornost bezopasne su, kaže Chun. Ipak, najbolje je posjetiti liječnika, pogotovo ako osjećate bolove u prsima, vrtoglavicu ili umor.

Zdrav način života može vam pomoći da otkucaji srca budu mirni i ujednačeni. Jedan faktor rizika je alkohol, “poznat kao pravi okidač za srčane aritmije i fibrilaciju atrija”, kaže Chun, koji savjetuje ograničenje od tri pića tjedno.

Kava je u umjerenim količinama sigurna, iako može nakratko ubrzati rad srca. “Dvije ili tri šalice u razmaku tijekom dana nisu problem”, potvrđuje kardiolog.

Pretilost je čimbenik rizika, stoga biste trebali izgubiti prekomjernu težinu i održavati zdravu prehranu. Redovita tjelovježba, osobito aerobna, je korisna, ali nemojte pretjerivati ​​sa sportom jer “sportaši ekstremnih sportova, triatlonci i maratonci imaju povećan rizik od fibrilacije atrija”, zaključuje liječnik.