Priroda je u svom najvišem energetskom potencijalu, sve raste i sve buja, sve je puno hormona obnove. Kako bismo sve to nekako držali pod kontrolom, moramo se i mi uskladiti s povećanim zahtjevima koje pred nas postavljaju neophodni radovi u lipnju.

Sada, naime, stiže vrijeme multitaskinga, kada ne znamo što prije napraviti – sijati, brati, saditi, okopavati, zalijevati, malčirati ili prskati biljke zaštitnim sredstvima. Travnjake će trebati učestalo kositi, a o radovima u vinogradima i maslinicima ne treba ni govoriti.

Ipak, još ima vremena za sjetvu, pogotovo začinskih biljaka, mrkve, salate, blitve, tikvica, mahuna, graha, radiča i svega onoga što pri ranijem sijanju nije niknulo ili je stradalo zbog loših vremenskih uvjeta. Možete posijati i biljke koje će kasnije stvarati urod koji će biti spreman za branje krajem ljeta.

Povrtnjak

Mjesta za sjetvu će biti dovoljno kada poberete grašak, špinat, zelenu salatu i počnete s vađenjem mladog krumpira. Začinske biljke ne zahtijevaju puno mjesta, a još manje traže brige oko uzgoja, jedino im je trebalo dovoljno topline koje sada imamo i previše. Ako u lipnju posijemo bosiljak, vlasac, origano, kadulju, ljupčac i majčinu dušicu, život će nam biti ljepši sve do kasne jeseni. Pogotovo ako znamo kako te biljke upotrijebiti.

Nije kasno ni za sijanje jednogodišnjeg cvijeća, koje će cvjetati sve do početka jeseni, pa još uvijek možemo posijati primjerice dragoljub, neven, kadifice, lobodu i slične ukrasne biljčice. Ako na cvjetnicama budemo redovito uklanjali ocvale cvjetove, ako ih budemo dovoljno često gnojili i zalijevali odstajalom vodom, ljeto će nam biti šareno i veselo.

U lipnju ćemo moći brati grašak, salatu, rane sorte kupusnjača, a vadi se i mladi krumpir te luk srebrenac. Za rajčice i paprike će biti još malo rano jer smo imali jako kišni svibanj, ali mogle bi dozreti prve mahune i tikvice. Ostalo povrće će još trebati plijeviti, zalijevati i štititi od bolesti i štetnika. Mnoge bolesti i štetnike ćemo moći prevenirati ili pravodobno ukloniti i prirodnim pripravcima, poput onih od sode bikarbone ili mlijeka, koprive, rabarbare, češnjaka…

Već je intenzivno krenula borba s korovom, pa će je sada trebati još i zaoštriti, a neke će povrtnice poput mahuna, paprike, rajčica i patlidžana trebati i zagrnuti. Iskopani korov je najbolje odnijeti s gredica kako se ne bi, tvrdokoran kakav je, ponovo primio. Uputno je malčirati biljke, i zbog zaštite od korova, i zbog zadržavanja vlage.

Voćnjak

U lipnju već naveliko rađaju jagode, pogotovu ako ih ne držite na istoj gredici više od četiri godine i ako ih redovito gnojite i okopavate. Trešnje, višnje, maline, borovnice, ribizle, joste i ogrozdi su nam uskoro također na tanjuru. Nakon berbe ćemo ih morato orezati jer je to najpogodnije vrijeme za tu vrstu posla.

Sada je jako važno uložiti trud u zaštitu voćaka od bolesti i štetnika. Možemo birati između vlastoručno izrađenih pripravaka ili kemije, ali ako u obitelji imamo malu djecu, svakako će se trebati potruditi isključiti kemijske proizvode. Prirodne preparate će trebati koristiti češće i oni su namijenjeni uglavnom prevenciji, ali sada se srećom neki mogu kupiti i u vrtnim centrima, pa ne moramo svi biti kemičari i botaničari amateri.

U voćnjacima se sada uklanjaju vodopije, grane koje se križaju, oboljele ili slomljene. Kiviju su vodopije vrlo izražene zbog puno kiše, ali su se mnoge već i polomile uslijed bure, pa će to trebati srediti. Jabukama i kruškama će sada trebati prorijediti plodove, kako bi preostali bili zdraviji i krupniji. Najbolje vrijeme je kada dostignu veličinu malo manju od oraha. Neke grane će trebati i podbočiti.

Ljekovito bilje

Tijekom lipnja bere se i ljekovito bilje za sušenje poput kadulje, mente, stolisnika, gospine trave i kamilice.

Vinograd

Sve kišne godine su za lozu opasne, jer »što je godina vlažnija, bolest više hara«, pa je sada najvažnije zaštititi vinovu lozu od bolesti i prihraniti je preko lista.

Sada se na zelenim dijelovima trsa izvodi plijevljenje suvišnih mladica, pinciranje rodnih mladica, skidanje i zalamanje zaperaka, prstenovanje, prorjeđivanje grozdova i bobica, skidanje lišća i viškanje. Plijevljenjem uklanjamo sve mladice koje istjeraju na starom drvu i nerodne mladice na rodnim elementima trsa. Ovo ne isključuje mogućnost da ponekad uklonimo i poneku rodnu mladicu u slučaju pretjerane rodnosti.

Plijevljenje se ne smije izostaviti jer se ovom agrotehničkom mjerom čuva kondicija trsa. Nadalje, pri ovoj mjeri ne skidamo uvijek sve mladice razvijene iz starog drva. Potrebno je ostaviti mladice (razvijene pri osnovi trsa) koje mogu poslužiti za pomlađivanje trsa ili pojedinog dijela trsa.

Prikraćivanje vrhova rodnih mladica privremeno zaustavlja njihov bujan rast, kako bi ojačale i time stvorile što povoljnije uvjete za cvatnju i oplodnju, odnosno za bolje dozrijevanje grožđa, što se obavlja desetak dana prije cvatnje i dvadesetak dana poslije cvatnje, kada je učinak pinciranja znatno slabiji.

Zalamanje zaperaka obavlja se istodobno s plijevljenjem ili pinciranjem na način da uklonimo nepotrebne zelene dijelove kako bi se što više hranjiva usmjerilo u rast bobica, odnosno grozda. Provodi se nekoliko puta tijekom vegetacijskog razdoblja.

Kad završe cvatnja i oplodnja, nastupa četvrta fenofaza razvoja vinove loze (rast bobica), za čije se vrijeme u vinogradu izvode radovi kao što su prstenovanje koje obavljamo prije cvatnje i u fazi porasta bobica kako bismo ubrzali vrijeme dozrijevanja (za 10-15 dana), povećali obujam bobice (za više od 20%), odnosno dobili adekvatnu krupnoću i ljepši izgled grozda. Obavlja se posebnim škarama kojima uklanjamo dio kore u obliku prstena na osnovi rodne mladice, rodnog reznika ili lucnja. Širina prstena iznosi 3-5 mm, i ovisi o uvjetima klime. Ne preporučuje se izvoditi svake godine zbog slabljenja trsa.

Ako se trs previše opteretio rodom, možemo obaviti i prorjeđivanje grozdova kako bi povećali krupnoću ostavljenih grozdova i bobica, no najprije uklanjamo sitne i slabo razvijene grozdove. Na mladici se najčešće ostavlja po jedan grozd.

U drugoj polovici lipnja krećemo sa skidanjem svih vrhova mladica kako bismo grožđu osigurali što više hranjivih tvari, bolje dozrijevanje i smanjili mogućnost pojave sive plijesni.

Maslinik

Vrijeme je da zaštitimo zametnute plodove od uboda maslinovog moljca, a zaštitu je potrebno provesti u doba leta moljca, odnosno odlaganja jaja na plodove masline. Ženka nese jaja u blizini spoja ploda i peteljke, a tek izležena gusjenica uvlači se u plod kod peteljke, tu raste i živi oko 60 dana, nakon čega plodovi otpadaju.

Sredinom lipnja, a nekad i ranije, javlja se u masliniku pipa skorovača i ostaje sve do jeseni. Često su vidljive na mladim vršnim listovima ogrezotine, nazubljeno lišće. Zaštita se provodi stavljanjem ljepljivih traka oko mladog debla ili posipanjem sumpora oko stabla masline.

Sredinom mjeseca javlja se i jasminov moljac koji je opasan na mladim stablima masline, na vršnim pupovima i na tri do četiri mlada listića na mladicama pri samom vrhu grana. Krajem mjeseca počinje praćenje leta maslinove muhe, moramo biti na oprezu i spremni intervenirati u cilju zaštite.