Je li limunska kiselina kao dodatak hrani (E330) opasna?

Čitate li etikete na hrani i pićima vrlo često ćete pronaći prisutnost limunske kiseline. No, za što se koristi ovaj prehrambeni aditiv? Ima li koristi ili je potencijalno opasan za zdravlje?

Limunska kiselina nalazi se na popisu sastojaka mnogih proizvoda: vina i piva, pretpakiranog voća i povrća, humusa, raznih vrsta umaka, džemova kao i proizvoda za čišćenje doma te za higijenu i ljepotu.

To je vjerojatno jedan od najčešćih aditiva koji se uglavnom koristi kao konzervans i za zakiseljavanje.

U prehrambenim proizvodima također ga možete identificirati s kraticom E330.

Prirodna limunska kiselina i umjetna limunska kiselina

Prije svega, potrebno je napraviti temeljnu razliku: nije svaka limunska kiselina ista.

Postoji prirodna, tj. organska kiselina prisutna u voću i povrću (osobito u citrusima) i limunska kiselina koja se reproducira u laboratoriju.

Očito je jedna stvar konzumirati namirnice koje prirodno sadrže limunsku kiselinu, a druga stvar je, međutim, uzimati one u koje je limunska kiselina dodana kao aditiv.

Prirodna, sadržana na primjer u limunovom soku, djeluje kao:

• antioksidans: stoga znači da je u stanju zaštititi tijelo od štetnog djelovanja slobodnih radikala
• promiče zdravlje srca i pomaže u prevenciji raka i drugih bolesti
• alkalizirajuće: oni koji slijede teoriju o hrani s kiselim ili bazičnim pH znaju da su one koje sadrže limunsku kiselinu (kao i limun) klasificirane kao alkalizirajuće i stoga pomažu smanjiti kiselost tijela
• kelator: limunska kiselina može djelovati kao kelator teških metala, tj. veže se s tim tvarima i omogućuje tijelu da ih bolje eliminira
• sprječava kamence: ova kiselina može spriječiti stvaranje bubrežnih kamenaca i stvaranje kristala mokraćne kiseline

Međutim, sve te dobrobiti nisu vidljive konzumiranjem limunske kiseline reproducirane u laboratoriju i koja se koristi kao dodatak hrani.

Općenito se ova tvar proizvodi umjetno korištenjem određenih šećera i fermentacijom pomoću gljive Aspergillus niger (uobičajena crna plijesan).

Ovo je najjeftiniji i najlakši način proizvodnje ovog aditiva u hrani. Ali postoje li mogući zdravstveni rizici kod konzumiranja ove vrste limunske kiseline?

Umjetna limunska kiselina: je li štetna za zdravlje?

Dok prirodna limunska kiselina ima samo manje kontraindikacije (moguća žgaravica i erozija zubne cakline), za sintetičku bi situacija mogla biti drugačija.

Iako se crna plijesan filtrira, neki vjeruju da mikotoksini (mikroskopski otpadni produkti koje gljivice ostavljaju) nisu potpuno uklonjeni.

Stoga postoji bojazan da bi gutanje ili udisanje ovih vrlo malih tvari moglo stvoriti probleme prije svega jer su plijesni i mikotoksini povezani s pojavom respiratornih problema, alergija, pa čak i kroničnih bolesti.

Među stručnjacima koji dižu uzbunu zbog umjetne limunske kiseline je Maria Vila, liječnica u Chambers Center of Well Being u Sjedinjenim Državama, koja kaže da bi izloženost mikotoksinima mogla dovesti do respiratornih problema, kroničnog umora, alergija i drugih zdravstvenih problema.

Također upozorava da bi mogli izazvati iritaciju ili simptome astme ako je limunska kiselina prisutna u kozmetičkim proizvodima ili proizvodima za čišćenje.

Treba naglasiti i da šećer koji se koristi za proizvodnju limunske kiseline uglavnom dolazi iz cikle i kukuruza koji su među najčešćim genetski modificiranim organizmima (GMO).

Iako neki stručnjaci brinu o mogućim posljedicama uzimanja umjetne limunske kiseline, ne postoje opsežna i konačna istraživanja koja pokazuju jasnu povezanost između konzumacije ovog aditiva i mogućih zdravstvenih problema.

Međutim, postoji jedno istraživanje koje je zaključilo da limunska kiselina ne oštećuje rad mozga ili jetre.

Naravno, kao i uvijek, savjetujemo vam da svedete na minimum unos pakirane hrane bogate aditivima i konzervansima poput limunske kiseline.

Konzumacija svježih i vitalnih namirnica uvijek je i u svakom slučaju najbolji izbor.