Veoma je zdrav

Kumkvat je ezgotična vrsta kojoj zima ne smeta pa evo kako ga uzgojiti

Jelena Sedlak

Foto: iStock

Foto: iStock

Plod kumkvata sadrži vitamin C, flavanoide, eterična ulja i karatenoide

Kumkvat raste u obliku omanjeg zimzelenog stabla ili grma. Prepoznaje se po slatko-kiselim plodovima koji podsjećaju na male naranče. Jednostavno se uzgaja i veoma je zdrav. U Europi se uzgaja od 19. stoljeća i to najprije kao ukrasna vrsta. Raste sporo i obično najviše do 2 m i to samo ako je posađen u vrtu, a u kontejneru ne naraste više od oko 70 cm do 2 m.


Samooplodna je biljna vrsta. Plodovi su veličine 1,6 do 4 cm. Ovisno o kultivaru, mogu biti narančaste, žute ili crvene boje. Kora im je jestiva, a pulpa je kiselkasto slatkog okusa.


Kumkvat je za razliku od drugih citrusa, otporan na niske temperature (do -8°C), no osjetljiv je na propuh. I ljetne vrućine dobro podnosi, a najbolje mu je na temperaturi od 26 do 38°C i još na osunčanom mjestu, premda može tolerirati i polusjenu. Treba mu dobra drenaža i tlo pH vrijednosti između 5,5 i 6,5.



Ako poželite posaditi nekoliko biljaka, razmak među njima bi trebao biti 2.4 do 3.6 m. Bolje ga je posaditi u proljeće nego u ljeto, ali svejedno će ga trebati redovito, ali ne previše zalijevati, a dobro će mu doći i orošavanje listova. Gnojiti ga treba u proljeće, po vlažnoj zemlji i to specijaliziranim gnojivom za citruse.


Uzgaja se iz reznica koje umočite u vodu sa šećerom i čekate dok ne puste korjenčiće, a zatim ih posadite na zasebno mjesto u svježu zemlju. Naknadno se cijepe na podlogu naranče ili grejpa. Od nametnika česte su štitaste uši, a od bolesti krastavost sibirskog limuna, pjegavost lista i antraknoza agruma.


Kako bi se grm dobro razvio, prve dvije godine bi trebalo spriječiti plodonošenje otkidanjem plodova. Plodovi dozrijevaju od studenog do travnja.


Plod kumkvata sadrži vitamin C, flavanoide, eterična ulja i karatenoide. Zahvaljući takvome kemijskom sastavu, kumkvat posjeduje antimikrobno i antioksidativno djelovanje. U tradicionlnoj kineskoj se medicini koristio kod liječenja gripe i kašlja.



Kumkvat sadrži i vlakna, kalij, kalcij, zdrave masti, vitamin A i mnoge druge hranjive tvari. U 100 g kumkvata ima: 70 kcal, 0,9 g ukupnih masti, od čega nezasićenih 0,4 g, 10 mg natrija, 186 mg kalija, 16 g ugljikohidrata, od čega 7 g dijetalnih vlakana, 1,9 g proteina, 43,9 mg vitamina C (73 % preporučene dnevne doze), 62 mg kalcija, 20 mg magnezija i 6 % od preporučene dnevne doze vitamina A. Ova biljka ima i mnoge aktivne spojeve koji djeluju antioksidativno i protuupalno.


Neki od njih su esencijalna ulja poput limonena, fitosteroli i flavonoidi.


Kumkvat pomaže kod probavnih tegoba, mršavljenja, dijabetesa, povišenih triglicerida, niskog krvnog tlaka, povećava imunitet, štiti od prehlade, gripe i drugih uobičajenih infekcija.


Većina aktivnih fitokemikalija kumkvata nalazi se u kori. Osim vitamina C, A i E, sadrži i velike količine fitonutrijenata flavonoida kao što su karoten, tanin, pektin, zeaksantin i mnogi drugi, koji štite organizam od slobodnih radikala. Kumkvat smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara, pomaže cirkulaciju krvi, štiti zdravlje kože, kose i očiju.