Proljeće i rana jesen idealno su doba godine za aktivnosti i opuštajuće boravke u prirodi, ali i špica sezone krpelja, životinja iz skupine člankonožaca i paučnjaka koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi. Zbog toga su povremeno nametnici na životinjama kojima sišu krv, no od njih nije zaštićen ni čovjek kojem krpelji mogu prenijeti različite uzročnike zaraznih bolesti.

Iako je broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti relativno malen, njihovi ubodi, a tako i bolesti koje prenose, sve su češći. Tome vjerojatno doprinosi i njihova gotovo cjelogodišnja prisutnost u prirodi zbog čega se planinarenje u veljači više i ne razlikuje bitno od aktivnosti na otvorenom – u oba slučaja preporučljivo je zaštititi se od njihova uboda.

– Krpelji su najaktivniji u prirodi u proljeće i ranu jesen, primarno od ožujka do lipnja te od rujna do listopada, makar zadnjih godina primjećujemo da su krpelji prisutni praktički cijele godine, naročito zato što imamo blage zime, a po prijavama oboljenja kao što su borelioza, bolest koju uzrokuje bakterija koja se prenosi krpeljima, koje nam pristižu tijekom cijele godine, a ne samo u proljeće i jesen, imamo još jednu potvrdu da su krpelji aktivni cijele godine, tvrdi dr. Andrea Petaros Šuran, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Dr. Andrea Petaros Šuran, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti  u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije

Niz bolesti

Krpelji kod ljudi mogu uzrokovati niz bolesti, među kojima su najpoznatije i najzastupljenije u našim područjima lajmska bolest ili borelioza te krpeljni meningoencefalitis.

– Lajmska bolest ili borelioza je infekcija uzrokovana bakterijom Borrelia burgdorferi, a prenosi se ugrizom inficiranog krpelja. Nakon par dana od uboda krpelja, od dana do četiri mjeseca, može se javiti crvenilo koje se širi i može doseći promjer od više desetaka centimetara, a unutrašnji dio kruga blijedi.

Radi se o prvoj fazi bolesti Erythema chronicum migrans. Mogu se pojaviti i opći simptomi kao povišena temperatura, glavobolja, malaksalost, kao i bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi. Nakon nekoliko mjeseci mogu se pojaviti kasnije faze bolesti.

Mogući su neurološki problemi – meningitis ili paraliza jedne strane lica poznate kao Bellova paraliza, zaraženi mogu osjećati utrnulost i slabost u udovima, poteškoće u kretanju vrata te glavobolje.

Mogući su i kardijalni simptomi – srčana dekompenzacija, miokarditis, a nakon dužeg perioda upalne i degenerativne promjene na većim zglobovima i koži. Bolest se može liječiti antibioticima, objašnjava Petaros Šuran.

Kako ističe, važno je započeti liječenje u ranoj fazi jer se time sprječavaju kasniji stadiji bolesti. Lajmska bolest u Hrvatskoj je ujedno najučestalija bolest koja se prenosi putem krpelja, a u Primorsko-goranskoj županiji tijekom svake godine prati se poveći broj prijavljenih borelioza.

Petaros Šuran kaže kako se zadnjih par godina broj prijavljenih slučajeva kreće od 30 do 67 oboljelih.

– Od ostalih bolesti koje prenose krpelji možemo spomenuti tularemiju, bolest koju karakteriziraju lokalne promjene na mjestu ugriza, promjene na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, povišena tjelesna temperature, zimice, umor, bolovi u mišićima, glavobolje i mučnina te upala pluća kao najteži oblik bolesti, zatim babeziozu koja je primarno bolest životinja, a kod ljudi većinom prolazi bez simptoma ili kao blaža bolest nalik gripi, erlihiozu, odnosno bolest nalik gripi te mediteransku pjegavu groznicu sustavnu bolest koja je obilježena visokom temperaturom i osipom, ističe Petaros Šuran.

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL

Krpeljni meningoencefalitis

Među bolestima koje prenose krpelji posebno se ističe krpeljni meningoencefalitis (KME) odnosno virusno oboljenje koje stručnjaci definiraju kao tipičnu zoonozu prirodno žarišnog tipa.

– Inkubacija krpeljnog meningoencefalitisa je od sedam do 14 dana. Infekcija virusom KME može biti raznolika, od inaparentnog infekta do teških pa i letalnih oblika bolesti. Bolest se obično odvija u dvije faze.

Prva faza odgovara stadiju viremije i oboljenje sliči gripi, uz vrućicu, glavobolju, malaksalost, bol u cijelom tijelu, povraćanje, traje oko tjedan dana. Nakon prolaznog poboljšanja u trajanju od četiri do deset dana, u drugom stadiju imamo invaziju središnjeg živčanog sustava praćenu visokom temperaturom, poremećajem svijesti, glavoboljom i povraćanjem te infekciju moždanih opni, mozga i leđne moždine što rezultira meningitisom, encefalitisom, mijelitisom.

Može nastati paraliza mišića ramenog pojasa, ruku i disanja. Letalitet, odnosno smrtnost kreće se između jedan i pet posto. Rekonvalescencija je obično produžena, praćena glavoboljom i općom klonulošću, opisuje Petaros Šuran.

Bolest se može prenijeti ubodom krpelja pri čemu za vrijeme hranjenja krpelj putem sline unosi zarazu u krvotok domaćina, ali i na razne druge načine. Jedan od njih je alimentarni put, odnosno prijenos zaraze preko neprokuhanog mlijeka, češće kozjeg nego kravljeg, te kroz mliječne proizvode ovih životinja.

KME se može prenijeti i kontaktnim putem pri skidanju krpelja s domaćih životinja, prilikom pomaganja pri porodu oboljelih životinja ili pri laboratorijskom radu s virusom. U ovom načinu prijenosa bolesti infekt se unosi virusom kroz sluznicu ili ozljedu na koži.

Dijagnoza bolesti može se postaviti na temelju epidemiološke anamneze, kliničke slike i serološke i druge specifične dijagnostike, a kako objašnjava Petaros Šuran, liječenje je simptomatsko i provodi se u bolnici. Nažalost, ne postoje specifični antivirusni lijekovi za liječenje krpeljnog meningoencefalitisa.

– Prije smo uvijek govorili da se KME-a najčešće pojavljuje u područjima sjeverno od Save. Međutim, zadnjih godina svjedočili smo brojnim slučajevima i epidemiji KME u Gorskom kotaru što nam je znak da se krpelji u kojima se nalazi virus spuštaju prema jugu.

Za sada nismo imali slučajeva oboljenja u priobalju, no možemo to uskoro i očekivati s obzirom na gore navedeno spuštanje bolesti prema jugu, upozorava Petaros Šuran.

Za odrasle i za djecu

Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a broj oboljelih od KME-a varirao je tijekom godina. Već 2009. godine zabilježena su 44 slučaja te su se brojke kretale između 20 i 40 zaraženih godišnje sve do 2016. godine kada je zabilježeno samo šestero zaraženih. Posljednjih godina brojke ponovo rastu, a PGŽ je u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo 2022. godine organizirao besplatno cijepljenje za sve one koji zbog prirode svojeg posla borave u šumi.

– Prvi porast oboljelih imali smo 2019. godine kada smo zabilježili veći broj oboljelih u Gorskom kotaru, a poveznica je bila konzumacija nepasteriziranog kozjeg mlijeka. Većina oboljelih tijekom godina bili su stanovnici Gorskog kotara, područje Ravne Gore, Delnica, Čabra i Lokava.

Bili su raznih dobnih skupina, od 2018. do 2023. godine raspon dobi je bio između šest godina i 82 godine. Krpeljni meningoencefalitis može se učinkovito spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita u proljeće, kad je pojačana aktivnost krpelja.

Preekspozicijsko cijepljenje provodi se prije uboda krpelja s tri doze cjepiva po shemi 0-(1-3)-(5-12) mjeseci.

Znači, daje se prva doza, pa za od mjesec do tri mjeseca razmaka druga, te treća za od pet do 12 mjeseci. Preporučuje se docjepljivanje, a to ovisi o dobi. Ako je osoba mlađa od 60 godina prvo docjepljivanje preporučuje se tri godine nakon zadnje doze, a dalje se docjepljuje svakih pet godina.

Ako je osoba starija od 60 godina, docjepljivanje je uvijek svake tri godine. Postoje dvije formulacije cjepiva, za odrasle i za djecu.

Razlika je u količini sadržaja, kod dječje formulacije je upola manja doza. Dječje cjepivo je namijenjeno djeci u dobi od jedne godine do 15 godina. Shema cijepljenja je ista kao kod odraslih, a cjepivo za odrasle daje se od 16. godine nadalje.

Cijepljenje se preporučuje osobama koje su posebno izložene riziku uboda krpelja, a to su šumari, šumski radnici, lovci, planinari, vojnici, izletnici. Zadnjih godina preporučujemo cijepljenje i svim osobama koje žive i često borave u Gorskom kotaru.

Cjepivo je isključivo komercijalno, što znači da se naplaćuje, a cijena po dozi je 46,03 eura. Prije dvije godine provodio se preventivni program cijepljenja koji je provodio Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a, a financirala ga je županija.

Bilo je namijenjeno osobama koje zbog posla svakodnevno borave u prirodi na području Gorskog kotara. Tada je program bio fokusiran na komunalne radnike tog područja, kao i vlasnike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Međutim, taj program više nije aktivan i nema više mogućnosti besplatnog cijepljenja. Naravno, cijepljenje se provodi i dalje, no isključivo uz naplatu za sve one koji se žele zaštititi i sigurno boraviti u prirodi, zaključuje Petaros Šuran.