Zaštitni faktor

Što znače brojevi na kremama za sunčanje? Evo kako ne “izgoriti iako ste se namazali”

Sanda Milinković

Foto: iStock

Foto: iStock

Općenita je zabluda da vam krema treba samo kada ste na suncu

Ljeto je pred vratima, a iako bi SPF trebali koristiti tijekom čitave godine, kreme za sunčanje u prvi plan dođu s prvim kretanjima na plažu.


Općenita je zabluda da vam krema treba samo kada ste na suncu jer zrake prodiru do vas i kroz oblake.


E sad, kad ste se odlučili za kremu, vjerojatno računate da je SPF 50 najjača zaštita i da ste s njome mirni čitav dan.


Pogrešno!


Iako SPF 50 predstavlja najvišu moguću zaštitu od sunca, kremu s ovim faktorom je svejedno potrebno nanositi u redovitim intervalima.


Ako to ne učinite, pripast ćete grupi ljudi koji “izgore iako su se namazali”.


Doktorica dermatologinja Diane Berson, otkrila je za Dermstore sve fore oko zaštitnog faktora koje trebate znati.


“Zaštitni faktor kreme odnosi se samo na njegovu zaštitu od UVB zraka. Zaštitni faktor ne znači da će vas krema štiti od UVA zraka odnosno onih zraka koje krivimo za bore i znakove starenja.


Kada birate kremu za sunčanje, odaberite proizvod koji je testiran na širokom spektru zaštite (i UVB i UVA).


Na taj način ćete biti zaštićeni i od direktnih sunčevih zraka i od dugotrajnog oštećenja koje se kasnije manifestira u obliku bora, hiperpigmentacijskih mrlja i u najgorem slučaju, raka kože”, kaže doktorica.


Što znači zaštitni faktor, odnosno oznaka SPF 50?


“Znači da vas proizvod štiti od 98 % UVB zraka koji dolaze u dodir s vašom kožom. Prije nego li su prihvaćene općenite smjernice označavanja krema za sunčanje, SPF razine su kupcima zadavale poteškoće. Neki su mislili da SPF broj odgovara minutama koje smijete provesti pod suncem nakon nanošenja, a neki su mislili da oznaka označava razinu zaštite.


SPF broj tehnički označava koliko minuta možete ostati ‘na suncu’, a da ne izgorite. Primjerice, kada nosite SPF 30, ‘na suncu’ možete ostati trideset puta više nego kada na sebe niste nanijeli zaštitu.


Problem je što se ovdje u računicu ne uzima u obzir tip vaše kože, plivanje, sunčanje, znojenje i UV indeks za taj dan.


Zbunjujuće, jel’ tako?”, pita se doktorica.


“Svi zaštitni faktori danas imaju obvezne direktive i rezultate testiranja po pitanju vodootpornosti. Zaštitne kreme mogu biti efektivne do 40 minuta ‘na suncu’ ili do 80 minuta u vodi. Lakše je shvatiti kada ljudima objasnite da ih moraju ponovno nanositi (minimalno) svaka dva sata.


Kremu za sunčanje trebali bi nanositi svakih 40-80 minuta kada plivate ili se znojite, ovisno o proizvodu, a te informacije su sada izražene na pakiranjima”, objašnjava doktorica.


Znači li viši SPF i veću zaštitu? Trebamo li svi koristiti SPF 50 umjesto SPF-a 30?


“SPF 50 nudi višu zaštitu i bolji je za osobe s poviješću bolesti kao što je rak kože te za ljude svijetlije puti. SPF 30 štiti od 93 % UVB zraka, a SPF 30 od 97 %. Velika je razlika između SPF-a 15 i SPF-a 30, ali značajno manja između SPF-a 30 i SPF-a 50″, odgovara doktorica.


Foto: iStock


Ima li faktora većeg od 50?


“SPF 50 štiti od 98 % UVB zraka i ništa ne može pružiti stopostotnu zaštitu. Ne postoji statistički relevantnih dokaza o korištenju faktora iznad 50, a proizvodi s oznakom SPF 100+, kupcima nude lažan osjećaj sigurnosti jer ta oznaka ne znači da su sto posto zaštićeni niti da će im zaštita trajati čitav dan”, zaključuje doktorica.


Dodaje da ne postoji kompletna zaštita od sunca te savjetuje da uz kremu, koristite odjeću koja će vas štiti od sunca, sunčane naočale i šešire širokog oboda.


Na odmet nije niti piti puno tekućine te izbjegavati najtoplije dijelove dana.