U ovom mjesecu počinje briga o travnjaku i to najprije snažnim grabljanjem, kako bi se odstranilo suho lišće, grančice, odumrla trava i mahovina, koji vodi, zraku i hranjivima sprečavaju pristup korijenu. Na zbijenijim tlima trebat će provesti i tretiranje travnjaka vertikulatorom, rotirajućim valjkom s povijenim nožićima. Ponekad taj tretman treba ponoviti i nakon druge košnje travnjaka. Nakon toga travnjak će trebati pognojiti specijalnim dušičnim gnojivima koja potiču rast i daju zeleniju boju travi.

Ako su na pojedinim dijelovima prorijeđena mjesta, sada travu treba dosijati. Sjeme odabrane vrste trave treba pomiješati s pijeskom i posuti po površini te travnjak dobro zaliti.

Kada trava naraste oko 10 cm, vrijeme je za prvu košnju, koja ne treba biti suviše niska, već otprilike skraćivanje vlati za trećinu. Ako smo pojedina mjesta morali dosijavati, njih treba još manje skraćivati, dok im korijen ne ojača. U kasno proljeće travnjak treba kositi jednom u deset dana do jednom tjedno, po suhom vremenu bez rose. Kasnije košenje treba biti niže.

Rano proljeće je i vrijeme za zasnivanje novih travnjaka, pri čemu je najvažnije da tlo budućeg travnjaka bude dobro pripremljeno i precizno iznivelirano, jer kasnije će biti teško ispraviti greške.

Selektivni herbicidi protiv širokolisnih korova također se primjenjuju u kasno proljeće. Idealno bi bilo da pritom trava bude suha, a tlo dovoljno vlažno. Korovi se, naravno, mogu uklanjati i ručno.

Zalijevanje travnjaka je potrebno ako izostanu padavine, kao što je bio slučaj proteklog ožujka.

Priprema tla:

Za sijanje novog travnjaka, na mjestu gdje nije rasla trava najprije uklanjamo sve kamenje, lišće i grančice, korove, mahovinu i ostatke drugih biljaka. Važno je da odabrano tlo bude lako, prozračno i dobro drenirano.

Zbijena tla koja obiluju ilovačom treba prorahliti do dubine od 20 cm. Nova, nasuta zemlja nije garancija da će tu trava biti bolja, jer ona je često siromašna hranjivima i beživotna. S njom često dobijemo sjemenje ili korijenje korova, osobito ako je njezino porijeklo s poljoprivrednih površina, a novi uvjeti upravo će tim korovima omogućiti idealne uvjete za rast i razvoj. U njoj se mogu naći i ostaci herbicida, koji će usporiti rast trave.

Bolje je upotrijebiti zemlju koja je stajala na nekoj hrpi nekoliko godina ili sa zapuštene površine, na kojoj nije ništa sađeno. Tanki, gornji sloj takve zemlje je najbolji.

A kako površinu na siromašnoj ledini, gdje je uspijevao stari travnjak?

Ovaj posao je najbolje odraditi krajem ljeta, kada trava intenzivno raste i kada možemo koristiti neki od herbicida za uništavanje stare neželjene trave ili ekološki pripravak za istu svrhu, koji se može naći u poljoprivrednim apotekama. Nakon tri tjedna ili više, tu površinu treba pripremiti i posijati novu travu.

Gnojenje

Možemo koristiti samo zreli stajski gnoj ili kompost, ili još bolje, organsko peletirano gnojivo, koje je lišeno sjemena korova, bolesti i ostataka herbicida. Ukoliko koristimo mineralna gnojiva, naglasak je na onima koja sadrže više fosfora koji pozitivno utječe na nicanje sjemena. Optimalna kiselost tla (pH) je od 6,0 do 6,5. Ukoliko je tlo kiselije (niži pH), treba provesti odgovarajuću kalcifikaciju.

Idealno vrijeme

U proljeće i jesen bi u tlu trebalo biti dovoljno vlage, a temperatura zemlje između 13 i 15°C, što će potaknuti brzo klijanje sjemena, odnosno već za oko 10 dana. Sjetva u proljeće bi trebala biti što ranije, najkasnije do sredine svibnja, kako bi travnjak imao do dovoljno vremena da se razvije prije ljetnih vrućina. Sjetva u ranu jesen je ipak bolja, jer će trava imati više vremena, vlage u tlu i niže temperature za razvoj.

Sjetva

Kada smo površinu budućeg travnjaka dobro poravnali i povaljali, razdijelimo sjeme (prosječno je 1 kg sjemena dovoljan za 40 m²) na 4 ili više jednakih dijelova. Sa svakim dijelom sijemo samo po jedan dio površine tako da dobijemo ravnomjernu pokrivenost, ručno ili posebnim alatom, nakon čega površinu lagano ugrabljamo. Najbolje nicanje postići ćemo ukoliko sjeme prekrijemo s 1 cm zemlje te prije toga površinu dobro namočimo.

Potom posijanu površinu povaljamo ili, ako nemamo valjak, tlo pritisnemo širokom daskom.

Budući travnjak treba vlažiti kako bi se osiguralo nicanje sjemena i spriječilo ptice da pokupe sjeme s površine.

Njega travnjaka

Jedna od osnovnih mjera je prozračivanje i to najbolje u jesen ili na proljeće. Prozračiti ga možemo grabljanjem, zarezivanjem frezom do 10 cm u tlo, šupljim vilama ili običnim vilama. Na ovaj način odstranit ćemo suhu travu i mahovinu.

Poslije prozračivanja vilama posipavamo pijeskom nastale rupe, i to kremenim pijeskom, kako bi se poboljšala struktura tla i tako povećala cirkulacija zraka i vode. Za četvorni metar je dovoljno od 3 do 5 litara pijeska.

Valjanje neravnina na travnjaku je sljedeća mjera njege, jer se površina nerijetko podigne, no poslije toga će travnjak trebati prozračiti.
Redovita gnojidba, prije svega dušikom i kalijem, a manje fosforom i magnezijem, sljedeća je mjera njege. Preporučljivo je korištenje gnojiva s kontroliranim djelovanjem (sporootpuštajuće, dugodjelujuće).

Zalijevanje se ne preporučuje svakog dana pomalo, već jednom tjedno, ali tako da tlo bude namočeno do dubine 15 cm, čime postižemo razvoj korijena u dubinu i otpornost na sušne uvjete.

Travnjak prvi put kosimo kad trava dosegne visinu 8-10 cm, te tom prilikom travu ostavljamo na visini od 5-6 cm. Stariji travnjak kosimo barem jednom tjedno, ali treba izbjegavati vjetrovito i mokro vrijeme. Ljeti kosimo na veću visinu kako bismo spriječili pretjerano isušivanje i odumiranje korijena.

Plijevljenje manje količine korova najbolje je obaviti ručno, a redovitom niskom košnjom također ćemo eliminirati korov. Trajne korove možemo ukloniti herbicidima, ali ne na mladom travnjaku i ne u vrućem i sušnom periodu, radije u kasniju jesen. Najčešći uzrok pojave mahovine je nedostatak sunca i visoka kiselost tla, neprozračno i nepropusno tlo te česta upotreba umjetnih gnojiva.