Mnogi od nas u svojim kućanstvima imaju neku ladicu ili kutiju za svaštarije u kojima se nalazi barem jedan stari mobitel.

Realnija je situacija da ih čuvamo i više, čemu svjedoči i statistika Hrvatskog Telekoma, čije je istraživanje pokazalo da se u hrvatskim kućanstvima nalazi čak pet milijuna mobitela kojima se nitko ne koristi.

S time što ih čuvamo u ladici za neke “bolje dane”, ne činimo dobro niti sebi niti planeti Zemlji pa vam u nastavku donosimo nekoliko razloga zašto je važno pravilno zbrinuti stari mobitel, savjete o tome kako ćete to najbolje napraviti, ali i kviz o tome koliko zaista poznajete svoje mobitele.

Loading…

Zašto je važno pravilno zbrinuti stari mobitel?

Mobilni uređaji izrađeni su u velikoj većini od materijala koji se mogu reciklirati - čak 80% njih. Prema World Economic Forumu, jedan se mobitel sastoji od 62 različita kemijska elementa. Neki od tih materijala su izuzetno rijetki, dok su neki iznimno opasni.

Prema izračunima stručnjaka, za izradu samo jednog pametnog telefona potrebno je 12760 litara vode. To znači da je za izradu svih mobitela koji se trenutačno nalaze u ladicama u Hrvatskoj moglo biti iskorišteno 63,8 milijardi litara vode.

Hipotetski, kada bismo zbrinuli svih 5 milijuna starih mobitela samo na prostoru Hrvatske znači da bismo pravilno zbrinuli čak 850 tona električnog otpada (gledajući da je prosječni mobitel težine 170 grama).

Stručnjak nam je otkrio kako zbrinuti stare mobitele i ostale uređaje

Nakon što smo riješili kviz, odlučili smo doznati kako najbrže i najpravilnije zbrinuti stare mobitele i ostale uređaje u čemu nam je kroz razgovor pomogao Mario Vukušić, direktor Odjela za upravljanje uređajima u Hrvatskom Telekomu.

I sam živi zelenim načinom života pa mu je tema iznimno važna, a mi smo ga upitali kako funkcionira zbrinjavanje starog mobitela i elektroničke opreme?

"Jednom kada korisnik odluči zbrinuti svoj stari uređaj kojim se više ne koristi, može ga donijeti u njemu najbliži T-Centar. Zbrinuti se mogu i ostali elektronički uređaji, poput tableta, rutera, fiksnih telefona, punjača, prijenosnih punjača, vanjskih baterija, kablova, laptopa te različitih tzv. wearables uređaja, kao što su satovi, narukvice i slušalice", kaže Mario.

Što se nakon toga događa: recikliranje ili vraćanje u ponovnu upotrebu?

"Hoće li se uređaj reciklirati ili ponovno koristiti ovisi o njegovu stanju. Ukoliko je neupotrebljiv, odmah se može odložiti u posebne kutije.

Međutim, smatra li korisnik da bi se uređaj mogao ponovno upotrijebiti, može ga predati djelatnicima HT-a, a uređaj potom prolazi proces procjene propisan od partnera s kojim HT surađuje.

Potvrdi li se da je upotrebljiv, korisniku će biti komunicirana procijenjena novčana vrijednost", pojašnjava.

Mario Vukušić, direktor Odjela za upravljanje uređajima u Hrvatskom Telekomu

Pokaže li se da je mobitel ispravan, na koji se način on ponovno koristi?

"Ako je u potpunosti ispravan, partner Hrvatskog Telekoma provodi postupak dorade uređaja (eng. refurbish) te ga ponovno prodaje, i takvi uređaji dolaze i uz garanciju partnera.

Ukoliko su uređaji u nešto lošijem stanju, i za njih se uz transparentno navođenje statusa pokušava pronaći interesenata te se i na taj način osigurava da se što više uređaja ponovno koristi", kaže Mario i dodaje da je cilj prikupiti što više starih mobitela jer se u Hrvatskoj trenutačno nalazi više nekorištenih mobitela nego što ima stanovnika.

"Velika većina stare mobitele ne zbrinjava jer ih planira koristiti kao zamjenske u slučaju kvara mobitela kojima se trenutačno koristi.

Uzmemo li u obzir da se prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj nalazi nešto manje od 1,5 milijuna kućanstava, u prosjeku svako kućanstvo ima nekoliko mobitela koje nitko ne upotrebljava", pojašnjava.

Zbrinjavanje starih uređaja – koja je najkorisnija stvar koju to donosi planetu Zemlji?

"Mobiteli sadrže niz vrijednih materijala i metala koji se mogu iskoristiti sada i danas. Zemlja će vam biti zahvalna, neki manje sretniji ljudi isto, a vi se rješavate nečega što vam kod kuće zauzima prostor i skuplja prašinu", zaključuje naš sugovornik.

Kako izgleda proces recikliranja mobitela?

O procesu recikliranja mobitela osim s Vukušićem, razgovarali smo i sa Zvonimirom Majićem, načelnikom Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Vitomirom Premurom s Geotehničkog fakulteta.

1. Baterija

Odmah smo doznali da se prilikom reciklaže mobitela, prvo vadi baterija.

"Recikliranje mobitela zbog njihova složenog sastava je vrlo složen proces. Započinje uklanjanjem baterije i nastavlja rudarskim oplemenjivačkim metodama kao što su mljevenje i klasiranje te koncentracijskim metodama poput magnetskih, elektrostatičkih i optičkih. Na kraju se primjenjuju metalurške metode", govori Premur.

"Baterije koje se upotrebljavaju u mobitelima sadrže vrijedne elemente i mogu se reciklirati u zasebnim tokovima, a ne izdvoje li se u procesu skladištenja, može doći do samozapaljenja u slučaju neispravne baterije", dodje Majić.

2. Plastika i metali

Nakon baterije se izdvajaju i odvajaju ostali materijali.

"Nakon što se uređaj dovoljno usitni mehaničkom obradom, odvajaju se različiti materijali poput plastike, metala i tiskane pločice. Izdvajanje vrijednih metala iz bilo kojeg električnog i elektroničkog otpada moguće je pirometalurškim procesima ili kemijskim recikliranjem.

Ostatak, koji nije moguće reciklirati, energetski se onda oporabljuje. Danas se sve više, nakon energetske oporabe, reciklira i pepeo koji zaostaje jer sadrži rijetke elemente koji su ključ kružnog gospodarstva", objasnio je Majić.

Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

3. Tiskana pločica

"Ako izdvojimo bateriju, na plastiku otpada oko 40% mase mobitela, dok nešto više od 20% težine otpada na tiskanu pločicu u kojoj leži vrijednost mobitela za kružno gospodarstvo. Prema istraživanjima koje smo proveli na Fakultetu, tona tiskanih pločica iz mobitela sadrže približno 1 kg zlata i 300 kg bakra.

Recikliranje je proces koji je ekonomski opravdan jedino za plemenite metale i bakar. Međutim, ako gledamo s ekološkog gledišta, onda ima puno više razloga za recikliranje.

Tu pripada očuvanje prirodnih resursa, očuvanje krajobraza smanjenim rudarenjem, smanjenje emisije u okoliš uslijed vađenja ruda, njihove prerade, ušteda energije", objašnjava Premur te dodaje: "Dobar je razlog za recikliranje mobitela i sadržaj po okoliš štetnih elemenata koje nalazimo u tiskanim pločicama poput arsena, kroma, broma".

Vitomir Premur s Geotehničkog fakulteta.

Nepravilno zbrinjavanje elektroničkog otpada onečišćuje tlo, zrak i vodu

Istraživanje Hrvatskog Telekoma je pokazalo da elektroničku opremu ne zbrinjava čak 40% od onih koji redovito razvrstavaju otpad, ali istodobno 54% građana želi zbrinuti stare uređaje kojima se ne koriste.

Hrvatski Telekom u 'Pozivu koji ne propuštaš' apelira da svi posegnemo u svoje ladice i potražimo stare uređaje i njihovu opremu i predamo ih u najbliži T-Centar kako bi ga certificirana institucija nakon toga zbrinula.

"Recikliranje mobitela ima i niz ekonomskih koristi: ono može pomoći u poticanju gospodarstva Hrvatske, posebno u sektoru obrade elektroničkog otpada. Ovaj sektor može pružiti nove poslovne prilike i stvoriti nova radna mjesta', kazala je dr. sc. Ivana Presečki s Geotehničkog fakulteta, studij Inženjerstvo okoliša.

Dr. sc. Ivana Presečki s Geotehničkog fakulteta, studij Inženjerstvo okoliša

Poziv koji ne propuštaš

"Recikliranjem mobilnih uređaja značajno rasterećujemo Zemlju i istodobno joj vraćamo vrijedne resurse. To što sami ne možemo iskoristiti vrijednost mobitela nije razlog da ga čuvamo.

Mala je vjerojatnost da ćemo ga u skorije vrijeme moći unovčiti ili uopće koristiti, ali je velika vjerojatnost da će štetne tvari koje sadrži, kad-tad naštetiti nama i prirodi", dodao je docent Vitomir Premur, profesor i voditelj Laboratorija za inženjerstvo okoliša Geotehničkog fakulteta.

Nama stari uređaji više nisu korisni, a njihovo zbrinjavanje je ne samo odgovorna odluka već i itekako korisna jer značajno doprinosi zaštiti okoliša.

'Poziv koji ne propuštaš' nova je platforma Hrvatskog Telekoma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti.

Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Hrvatski Telekom.