“Došlo je vrijeme za sadnju krumpira, ali ja sam ove godine odlučio uzgajati batat. Koliko je to teško za početnika?”, pita naš čitatelj iz Grobnika.

Batat je tropska biljka, sadi se krajem travnja i u svibnju te bere krajem rujna. U toplijim krajevima može se posaditi i ranije, ali svakako u tlu mora ostati barem 100 dana. Temperature ispod 15 stupnjeva se ne preporučuju kod uzgoja batata.

Ovaj slatki tropski krumpir najviše voli kada se sadi na foliji, kao jagode. Period za rast i sazrijevanje biljke je kratak, pa je treba zalijevati kako bi brže porasla i bila spremna za vađenje.

Uzgajivači se suočavaju s još jednim problemom, a to su štetnici koji žive u tlu, prije svega žličnjaci. Neki prskaju zemlju protiv njih, ali ako prekasno izvade batat, sredstva prestaju djelovati i ovi crvi ipak izbuše batat. Drugi najveći neprijatelj batata je korov, pa ako se odlučite za ekološki uzgoj, imat ćete dosta posla.

Sve o uzgoju batata

Idealno bi bilo, prije no što se odlučite uzgajati batat, dati zemlju na analizu. Odlično uspijeva na glinovito pjeskovitom tlu, dobro dreniranom i slabo kisele pH reakcije. Na isto mjesto ga ne treba saditi sljedeće 3 godine. Ne treba ga saditi na mjestima na kojima je uzgajan kukuruz koji je tretiran herbicidima jer će doći do oštećenja korijena. Treba znati i da je batat, slično krumpiru, gladna biljka, koju treba prihranjivati u nekoliko navrata ili sustavom kap po kap. Inače, proizvodnja batata nije skupa.

Krtole batata s više okaca se mogu uzdužno sjeći i prije sadnje pustiti da odstoje tjedan dana, kako bi presjek zarastao.

Nakon nicanja oko biljke treba razbiti pokoricu, kako bi joj se osiguralo dovoljno zraka. I tijekom rasta treba uklanjati korov. Batat može stajati do ožujka ili travnja.

Biljka se može razmnožavati sjemenom i reznicama i izbojima dobivenim iz spavajućih pupova korijena. Reznice treba proizvoditi u zaštićenim prostorima u uvjetima vrlo visoke temperature i vlage. Preporučuje se sadnja presadnica na uzdignute gredice jer se time poboljšavaju uvjeti uzgoja i olakšava berba batata.

Foto: iStock

Batat je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimno zanimljivog okusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se koriste krtole, ali i mlado lišće koje se može koristiti kao varivo ili salata. Zbog mnoštva minerala kalcija, kalija, magnezija i željeza te vitamina A, B, C i E, batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima.

Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Nadalje, količina od samo 140 g batata kompletno osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila.

Batat je gotovo bez masti i kolesterola i ima vrlo nizak glikemijski indeks. Veliki je izvor dijetalnih vlakana, neophodnih za pravilno funkcioniranje probave. Preporuka je da se batat za jelo koristi 2 do 3 puta tjedno u količini do 200 g. Odlična je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pospješuje debljanje.