Koliko dugo žive pojedine voćke i koliko dugo rađaju?, pitaju se mnogi koji se premišljaju hoće li ovog proljeća izvaditi koje nerodno stablo i posaditi novo, ili možda potražiti lijek za ono staro pa ga ponovo osposobiti za rađanje. Evo kratkog pregleda o trajanju pojedinih voćnih vrsta, naravno ukoliko se dobro brinete o njima.
Jabuka 10-100 godina. Životni vijek joj najčešće skraćuje bakterijska palež. Kako biste je izbjegli, prilikom orezivanja uvijek dezinficirajte alat.
Marelica 10-30 godina. Teško ju je dugo održati na životu jer je vrlo osjetljiva na gljivične bolesti. Tlo mora uvijek biti dobro drenirano, a alat dezinficiran.
Kaki jabuka 30-50 godina. Osjetljiva je na ravnotežu hranjivih tvari u tlu i višak dušična gnojiva. U tlima s visokim pH, kaki jabuka ostaje bez dovoljno željeza, što rezultira klorozom.
Trešnja 10-25 godina. Slično kao i marelica, vrlo je osjetljiva na gljivične bolesti, posebno ako je posađena na slabo dreniranom tlu.
Citrusi 40-80 godina. Idealno bi im bilo kada bi temperatura stalno bila od 15 do 30°C, jer ne vole hladnoću. U hladno doba godine ih stoga treba omotati agrofolijom ili unijeti u zatvoreni prostor.
Smokva 30-50 godina. Živjet će dulke ako joj korijen ima priliku isušiti se prije idućeg navodnjavanja ili kiše, pa treba pripaziti na drenažu.
Kivi 50-70 godina. Voli osunčano mjesto zaštićeno od vjetra, a ne podnosi hladne zime i visoku vlažnost.
Vinova loza 50-100 godina. Slično smokvi, najbolje će uspijevati na visoko dreniranom tlu.
Dud 40 do 60 godina. Otporna vrsta, ali vole je jeleni, pa je treba zaštititi dok ne araste barem tri metra.
Nektarina 10-25 godina. Osjetljiva je na gljivične patogene ako je posađena na slabo dreniranom mjestu.
Maslina 100+ godina. Slično smokvi i vinovoj lozi, voli rahla tla s dobrom drenažom.
Breskva 10-25 godina. Breskva ima iste zahtjeve kao marelica, nektarina i trešnja.
Kruška 10-100 godina. Najosjetljivija je na bakterijsku palež, pa treba paziti na dezinfekciju alata.
Šljiva 10-25 godina. Voli dobro drenirana tla i osjetljiva je na gljivične bolesti.
Nar 20-30 godina. Traži iste uvjete kao i smokva, vinova loza i maslina.
Dunja 10-100 godina. Najosjetljivija je na bakterijsku palež.
Malina 5-10 godina. Zahtijeva redovito orezivanje kako se grm ne bi zagušio i spriječio protok zraka.
Jagode 3-4 godine. Važna je cirkulacija zraka, pa uklanjajte staro lišće i vriježe.
Kupine 5-10 godina. Ako se ne orezuje redovito svake godine, smanjit će se cirkulacija zraka kroz grm i pojavit će se gljivične bolesti, te im skratiti životni vijek.
Borovnica 30-50 godina. Preferira kiselo tlo s puno organske tvari, hladno i s puno vlage. Idealno bi bilo pomiješati jednake količine treseta i komposta i održavati što deblji sloj malča oko grma.
Ribiz 10-20 godina. Smeta im vruće i suho podneblje, pa ih je kod nas najbolje saditi u hladovini.
Ogrozd 10-20 godina. Slično ribizu, voli hladovinu.