Ako luk i češnjak niste posadili ujesen, ne brinite, sada je pravo vrijeme za taj posao, jer ove su povrtnice otporne na niske temperature. Najbolje uspijevaju na temperaturi između 12 i 25 ºC , no mogu izdržati kratkotrajne negativne temperature od -1 ºC, dok su veće biljke otpornije i mogu izdržati tempereature od -3 do -5 ºC.

Minimalna temperatura za klijanje i nicanje luka je 2 do 3 ºC. Luk najbolje raste na osunčanom terenu, ali može se uzgajati i na djelomično zasjenjenim parcelama.

Svejedno hoćete li posaditi crveni luk, srebrenac ili češnjak, izaberite gredicu koja nije netom pognojena stajnjakom. Na isto mjesto ih možete saditi tek četvrte godine. Dobri predusjevi za crveni luk su: kupus, mrkva, grašak, grah i tikvice. Posebno je mrkva dobra kao predusjev, ali i kao najbliži susjed.

Mrkva luk štiti od napada lukove muhe, dok luk štiti mrkvu od napada mrkvine muhe. Vegetacija do pune zrelosti trajat će od 90 do 180 dana, u zavisnosti od vrste koju ste posadili i, naravno, o vremenu sadnje. Rana sjetva uvijek je najpovoljnija jer se njome izbjegavaju bolesti i lukova muha. Sjetva se obavlja u veljači, ožujku ii početkom travnja.

Za sjetvu je najbolje uzeti srednje krupne lučice. Sitnije lučice će dati manje glavice, a krupne lučice češće formiraju cvijet. Da bi se lučice dezinficirale mogu se potopiti u otopinu kalijevog permanganata ili se prvo potope u toplu vodu (ne vruću) i odmah zatim se potope u hladnu vodu.

Foto: iStock

Lučice se sade na međuredni razmak od 15 do 25 cm, a razmak u redu bi trebao biti od 7 do 8 cm. Luk se može saditi i gušće, ali tada je obavezno prorijediti usjev. Dubina sadnje se kreće do 6 cm, a lučice trebaju biti prekrivene s 2 cm rastresite zemlje.

Prije sadnje brazdice je potrebno posuti drvenim pepelom koji će djelovati kao dezinficirajuće sredstvo, kao zaštita od štetnika i kao gnojivo.

Proljetni češnjak sadi se u ožujku, na dubinu 2-3 cm. Sadi se u redove. Najbolje je 30 x 10-12 cm. I ovdje vrijedi preporuka o ranijoj sadnji kao boljoj i o izbjegavanju sadnje na kiselom zemljištu. Za sadnju se koriste krupniji češnjevi, koje je prethodno potrebno dezinficirati.

Proljetni češnjak se od jesenskog razlikuje po veličini lukovica i broju češnjeva u njima. Proljetni ima manju glavicu i više sitnijih češnjeva, dok jesenski ima veću glavicu i manji broj krupnijih češnjeva.

Lukovi imaju izrazite zahtjeve prema dušiku. Njega češnjaka sastoji se od zaštite biljaka od korova, štetnika, prihrane i navodnjavanja. Mehanička njega teško je izvodiva zbog gušće sadnje pa se zato preporučuje dobra i kvalitetna osnovna obrada, kao i kemijska zaštita usjeva uz suradnju sa stručnom osobom.

Navodnjavanje je poželjno, a norma navodnjavanja kreće se do maksimalnih 35 mm na lakšim zemljištima. Prosjek je 20-30 mm po jednom navodnjavanju. U fazi poslije sadnje, desetak dana, u periodu intenzivnog rasta listova i pri formiranju lukovica, češnjak ima izrazite zahtjeve prema vodi.