Ako je svizac u pravu, zima će završiti polovinom ožujka, a to i nije tako daleko, pa se treba pripremiti za nužne radove u masliniku, pod uvjetom da smo do tada već obavili rezidbu loze, kao jedan od najznačajnijih proljetnih radova u vinogradu.

Rezidba masline na rod obavlja se kada malo zatopli i kada krene vegetacija, a prije fenofaze cvjetanja, što može biti i krajem ožujka. Sve dotle je maslina osjetljiva na jaku zimu ako ju se prerano oreže jer će ta agrotehnička mjera potaknuti njezin rast.

Pravilnom rezidbom reguliramo rast i rodnost masline, a najvažnija je ona koju obavljamo u ožujku. Ljetna rezidba provodit će se radi popravljanja propuštenog u ožujku i radi uklanjanja vodopija, izbojaka iz panja, te oštećenih i zaraženih grana.

Za rezidbu većih maslinika treba dosta novca, a i za tek jednu maslinu treba i znanja i iskustva. Masline uz to treba orezivati svake godine ako želimo da nam dobro rode i da u plodovima ima dosta ulja. Ima i zagovornika rjeđeg orezivanja koji tvrde da se izostanak jedne ili dvije rezidbe neće osjetiti na rodnosti i kvaliteti plodova.

Odluku o tome svaki maslinar treba donijeti za sebe, u ovisnosti o stanju maslinika, odnosno o rastu aktivnih izbojaka, plodnosti tla i navodnjavanju. Ako je maslinik u povoljnom stanju, moći će se bez većih problema orezivati i svake druge godine.

Ako zakasnimo s rezidbom, pa je obavljamo tek nakon započete fenofaze cvatnje, maslina će imati slabiji vegetativni porast.

Rezidbu možemo obaviti tako da odstranimo tek oko 17 posto drvne mase, što se smatra slabijom rezidbom. Najjača je rezidba ako odstranimo 50 posto drvne mase, a srednja ako odrežemo 25-33 posto drvne mase.

Slabije se orezuju mlađe masline, a starije jače. Možda ćemo željeti pomladiti maslinu, no tada trebamo pripaziti da ne odstranimo previše lisne mase jer će u nastojanju da je nadoknadi, maslina manje energije uložiti u stvaranje plodova i trebat će joj duže vremena da se oporavi.

Kod obnove na panj prvi korak je da se deblo otpili što niže, nakon čega će iz korijena izbiti veliki broj izbojaka. U drugoj godini ćemo te izbojke prorijediti na osam do deset najrazvijenijih i najpovoljnije smještenih u odnosu na panj, odnosno udaljenim do pola metra od starog panja, a izbojke koji rastu na starom panju bismo trebali odstraniti. U trećoj godini izbojke opet prorjeđujemo po istom principu, na pet do šest najjačih. U četvrtoj godini radimo posljednje prorjeđivanje, na tri do četiri izbojka, koji bi te godine trebali i roditi.

Kod obnove krošnje uklanja se krošnja do primarnih grana. Osnovne grane se otpile na dužinu od 50 do 100 cm. U prvoj godini iz svake osnovne grane ostavljamo tri do četiri izbojka. U drugoj godini opet prorjeđujemo i oblikujemo sekundarne grane, a u trećoj tercijarne, koje će donijeti plod.

Ako pak premalo orežemo drvo, unutrašnjost krošnje neće dobiti dovoljno sunca, pa će biti smanjena sinteza ugljikohidrata u procesu fotosinteze. Smanjit će se i nakupljanje ulja u plodovima, a budući da gusta krošnja smanjuje protok zraka, u njoj će biti povećana vlaga, pa će nastati uvjeti za razvoj bolesti i pojavu štetnika poput maslinovog medića.

Ako su orezane grane bile bolesne ili su ih napali štetnici, najbolje ih je spaliti. U protivnom šteta ih je spaljivati jer se mogu iskoristiti za malčiranje i obogaćivanje tla u masliniku, odnosno za kompostiranje. Kompostirane usitnjene grane trebale bi se raspasti u roku od pola godine.