Proslave, obljetnice, različite tradicije, sve posvećeno proljeću, koje obilježava kraj duge zime i dolazak lijepog godišnjeg doba.

Naravno, nije lako slaviti u kritičnom ratnom trenutku kakav proživljavamo, ali tradicije svijeta i dalje su nematerijalna kulturna baština od velike važnosti, dragocjeno svjedočanstvo divne različitosti svakog naroda, koji važno je znati i čuvati.

1. Holi festival, Indija

Kako bi proslavili dolazak proljeća, u Indiji se slavi poznati Holi festival, drevni hinduistički događaj, tijekom kojeg bogati, siromašni, mladi, djeca i starci, muškarci i žene, izlaze na ulice, posipajući svoja tijela obojenim prahom te oboje i svakoga koga sretnu.

Večer prije pale ogromne lomače i simbolično spaljuju zlog duha Holika.

2. Tulp Festival, Nizozemska

Tulipani su simbol nizozemskog proljeća i veliki protagonisti poznatog Tulp Festivala u Amsterdamu.

Svake godine u mjesecu travnju mnoga mjesta u glavnom gradu preplavi ovo čudesno cvijeće koje oživi ulice, trgove i trgovačke centre.

U velikom događaju aktivno sudjeluju i građani koji su prethodnih mjeseci sadili lukovice.

3. Hanami, Japan

U Japanu se svake godine, kad stigne proljeće, slavi Hanami, tisućljetna tradicija koju Japanci slave organizirajući piknike na travnjacima i diveći se spektaklu cvjetova trešnje, čiji se cvijet, zvan sakura, smatra simbolom ponovnog rođenja i ljepote.

Datumi Hanami mijenjaju se ovisno o područjima, ali u središtu zemlje cvatnja se obično odvija između kraja ožujka i prve polovice travnja.

4. Proljetni ekvinocij, Meksiko

U Meksiku, povodom proljetnog ekvinocija, tisuće ljudi okupi se svake godine kako bi se divili “zmiji” koja klizi uz stepenice Kukulkanove piramide, poznate kao El Castillo, u Chichen Itzi, majanskom arheološkom kompleksu u Yucatánu.

Radi se o silasku boga Kukulkana, što doslovno znači “pernata zmija”.

Fenomen je zapravo igra svjetla i sjene koju stvara sunce, što daje život ovoj sugestivnoj optičkoj iluziji.

5. Mărţişor, Rumunjska

1. ožujka u Rumunjskoj i drugim zemljama istočne Europe slavi se blagdan Mărţişor, “mali ožujak”, u znak dobrodošlice dolasku proljeća.

Tom se prilikom na konac od crvenog i bijelog konca, međusobno isprepletenih, objesi mali predmet.

Amulet koji se tradicionalno davao u zoru 1. ožujka i nosio 9 do 12 dana, a zatim visio o rascvjetanoj grani u nadi da će cvijeće cvjetati cijele godine.

No, u drugim se krajevima nosilo do 1. svibnja, ljetne svetkovine, ili se vješao na vrata, prozore, kante, kako bi otjerao zle duhove.