Proizvedeni spontano u našem tijelu, mogu biti dodatno “stimulirani” odabirom hrane i/ili aktivnostima koje možemo uključiti u svoju dnevnu rutinu. Da vidimo kako:

1. Adrenalin

Adrenalin nam daje “uzbudljiv” poticaj koji nam omogućuje da brzo reagiramo na situaciju koju doživljavamo kao opasnu, zamornu: pomaže nam da se suočimo sa situacijama stresa i dramatične hitnosti.

Postoje oni koji to čine bavljenjem ekstremnim sportovima, ali u stvarnosti svatko od nas može iskoristiti tu supstancu koju luče nadbubrežne žlijezde jednostavnim učenjem kako izaći iz svoje zone udobnosti.

Znači, na primjer: otvaranje prema “nepoznatim područjima“, natjecati se s novim ciljevima, raditi stvari koje nikada prije niste napravili.

Napuštanje rutine, poznatog koje nas “umiruje” upravo zato što je (dobro ili loše) već poznato.

2. Dopamin

S druge strane, motivacija je dobar pokretač proizvodnje dopamina. Zapravo, ovako funkcionira naš interni sustav nagrađivanja: možemo biti sretni, entuzijastični, ništa nas ne može zaustaviti.

Radimo nešto što volimo, stoga smo motivirani da se time bavimo i znamo kako se oduprijeti svim ometanjima koja bi nas odvela negdje drugdje.

Nasuprot tome, ako je dopamin nizak, skloni smo biti demotivirani, neuvjerljivi.

Kako ga povećati ili održati na dobroj razini? Prije svega radom na identificiranju vaših vrijednosti, vaših autentičnih težnji za postignućem: tamo možete pronaći snažnu, intrinzičnu motivaciju, koja potencijalno postaje dovoljna za suočavanje sa svim izazovima.

Duboke težnje moraju se zatim pretočiti u ciljeve kojima treba težiti, a ciljevi se moraju definirati u akcijama, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno.

Vježbanje i meditacija pomažu proizvodnju dopamina. Hrana čini isto, a bolje je smanjiti kofein i šećere. Zeleno svjetlo za banane.

3. Endorfin

Kad je riječ o endorfinu, svi znaju da je povezan s blagostanjem, zadovoljstvom i opuštenošću.

Kako potaknuti njegovu proizvodnju? Dovoljno je uroniti u ljepotu koja nas okružuje:onu  zalaska sunca, pejzaža, djeteta, životinje koja živi sretno.

Onoga što želimo, dopuštajući da nas prožme taj duboki osjećaj. Masaža, milovanja, meditacija, slušanje glazbe, mirisanje parfema s ugodnim notama (usput rečeno, eterično ulje lavande je antistresno i “endorfinsko” za svakoga) drugi su načini da ih stimulirate, ali i uz sve tjelesne aktivnosti koje spontano imaju sklad i ritam (primjerice: šetnje prirodom, plivanje, ples i vođenje ljubavi).

A tu je i užitak za grlo: očito tamna čokolada, ali općenito i svako jelo po vašem ukusu.

4. Oksitocin

A tu je i on, hormon vezivanja i ljubavi, oksitocin. Dokaz da je ljubav prema drugima apsolutno “sebična“: mi smo prvi koji imamo koristi od toga.

Razina oksitocina i posljedično blagostanje koje iz toga proizlazi, povećava se nakon nekoliko sekundi zagrljaja (očito sve dok se ne radi o “lažnom zagrljaju”, iz pogodnosti ili konvencije).

Raste u blizini voljene osobe i u izrazu geste naklonosti, riječi utjehe ili zahvalnosti. Raste kada smo s kućnim ljubimcima ili dok meditiramo.

I ima koristi od oslobađajućeg plača, koji vam omogućuje da se oslobodite napetosti ili tjeskobe ili umora trenutka.

5. Serotonin

Što je sa serotoninom, takozvanim hormonom sreće?

Prema brojnim znanstvenim istraživanjima postoje dva prirodna načina za poticanje spontane proizvodnje serotonina: prvi je da meditacija postane redovita praksa, a drugo je sportska aktivnost (redovita, ali ne pretjerana).

I u ovom slučaju možemo dati aktivan doprinos odabirom hrane: kofein i jednostavni ugljikohidrati su neprijatelji serotonina (bolje stoga kruh, tjestenina, integralna riža i mahunarke).

Među saveznicima, osim klasične tamne čokolade, banane, šljive, ananas, kivi, orasi, sjemenke sezama i suncokreta te svo zeleno lisnato povrće.