To prekrasno doba u godini je pred nama… Božić se približava, a uskoro i ispraćaj 2022. godine i za ove se blagdane prema tradiciji valja na vrijeme pripremiti. Blještavi adventski dani diljem Liburnije u sve hladnije dane ulijevaju optimizam i nastoje svima popraviti raspoloženje.

Ulice su lijepo dekorirane, sve je u blagdanskome ruhu, a vrijedne domaćice spremne su za izradu kolača i slastica koji mirišu na djetinjstvo.

Mića i vela orehnjača, fritule, kroštule, prhki keksići – bar jedan od ovih tradicionalnih božićnih kolača bit će zastupljen na stolovima u domovima na Liburniji.

U mjesecu darivanja, iz skrivenih noninih bilježnica vadit će se tajni, naslijeđeni recepti, a kuće i domovi zamirisati na uspomene i ponovno pružiti toplinu doma za nova obiteljska okupljanja oko bora.

Foto: Vedran Karuza

Domaći sastojci

Klara Lazar iz Brešca orehnjaču radi svakog Božića, ali i u drugim prigodama velikih okupljanja i druženja.

– Orehnjača je pul nas kolač ki se dela vavek kada je neka veća fešta, ali delamo ju i za sam gušt pogotovo ako je našeh domaćeh orehi, domaćeh jaj i ako imamo naše maslo.

Onda je to se još boje. Ovo leto oreh nan je dobro rodil, jaja imamo naša, a drugo više-manje moramo kupit. Za spravit orehnjaču prostor kade se mesi mora biti tepal, da se zdigne testo. Oreh rabi samlet, ali ne na električni mlin nego na ruki da budu lepo prhki.

Va njih onda rabi stavit putra, teplega mleka, cukara, naribat koricu limuncina i dodat kap ruma – otkrila je Klara Lazar na koje detalje ona pazi pri izradi orehnjače koju kako kaže »dela od oka«, bez mjera, a za koju u izradi tijesta koristi i »cukar, putar, mleko, naribanu koricu limuncina, sol i cvet«.

Klara Lazar, Foto: Vedran Karuza

U kući Sonje Vlah već na Viliju Božju se rade kroštule i to prema receptu sestrične njezinog oca. U izradi kroštula koristi: pol kila cveta, dec i pol belega vina, jedno jaje, 15 dek putra, dve žlice cukara, jedan pecilni prašak i jenu vaniliju.

Sonja Vlah, Foto: Vedran Karuza

– Umesi se testo, razvalja se i izreže se u trakice i onda store oblici. Friga se na ulju i nakon tega ih se pospe cukarom. Vatra na kojoj se friga ne sme bit ni prejaka ni preslaba jer ako je jaka zgore, a nutra se ne ofrigaju, savjet je Sonje Vlah koja na pitanje o tome je li recepture tradicionalnih kolača prenijela na djecu i jesu li oni zainteresirani i rade takve kolače odgovara: »Mene deca reču da delan ono ča ja znan, a oni da će delat moderni kolači…«

Foto: Vedran Karuza

Božićni klasici

Božićni keksići Marinke Gržinić nezaobilazna su slastica u njezinom domu u Jušićima, a »z guštun ih dela« zbog svoje djece i unuka koji im se jako raduju.

Za izradu keksića koristi: dva maslaca, dva žumanjka, dva vanilin šećera, 25 dekagrama šećera, dvije korice od limuna i dva iscijeđena limuna, malo naribane korice naranče te kilogram glatkog brašna.

– Dobro se zamijesi tijesto, razvalja se, oblikuje se prema želji – najčešće su to srca, zvjezdice, borići u ovo doba godine… Uz keksiće, na mom stolu je uvijek u vrijeme Božića i orehnjača – ta dva kolača nestanu u trenu jer ih svi jako vole, rekla je Gržinić.

Marinka Gržinčić, Foto: Vedran Karuza