Foto Pexels
Životinja se razgrađuje pomoću enzima, pretvarajući se u proteine
povezane vijesti
Smokve koje često završe na našem stolu nisu voće nego cvijet. Stabla ne cvjetaju kao jabuke i breskve, već njihovi cvjetovi cvjetaju unutar mahune koja kasnije sazrijeva u proizvod koji jedemo.
Svaki cvijet tada proizvodi jedan plod s tvrdom ljuskom koji se zove sjemenjak, a koji daje smokvi hrskavost koju poznajemo.
Smokva se sastoji od više sjemenki pa kad jedemo jednu zapravo konzumiramo više voća.
Kakve veze ima osa s tim?
Smokve imaju jedinstvenu osobinu. Budući da cvjetovi cvjetaju iznutra, potreban im je poseban postupak za oprašivanje.
Ne mogu se jednostavno osloniti na vjetar ili pčele za širenje njihovog peluda, već to mora činiti određeno stvorenje: smokvina osa ili Blastophaga psenes.
Ova potonja ne može preživjeti bez njezine prisutnosti, a u isto vrijeme osa ne može živjeti bez stabla smokve, jer tamo leži njezina ličinka. Odnos poznat kao prisilni uzajamni odnos čak i ako je kukac taj koji snosi posljedice.
Sustav Blastophaga-Figs
Sustav Blastophaga-Figs strogo je specifičan za vrstu: samo je ovaj kukac prikladan za oplodnju stabla smokve i omogućavanje da proizvede sjeme. A smokva je jedino stablo pogodno za život kukca.
Ženka ose ulazi u mušku smokvu kako bi položila jaja. Krila i antene se odvajaju kada životinja uđe u uski prostor.
Kad jednom uđe, više nema izlaza. Na bebama osa je da nastave životni ciklus, kopajući tunel kako bi izašle iz stabla smokve.
Ženski potomci putuju u vanjski svijet noseći sa sobom pelud.
To ne znači da se u smokvi nalazi lešina ose.
Zapravo, koristi enzim poznat kao ficin za redukciju životinje u proteine, čak i ako to ne uspije uvijek učiniti s cijelim egzoskeletom.
Dakle, tehnički se može dogoditi da kada zagrizemo smokvu pojedemo i ose ili njihove ostatke.
Ali ne sadrže ih sve smokve. Neke su “partenokarpne“, što znači da ne zahtijevaju gnojidbu.
