U dvorištu imamo dva stara viteza. Još prošle godine zamijetila sam manja oštećenja na kori njihovog debla, ali su normalo prolistali i cvali.

Ove godine ova oštećenja su znatno veća i grane, koje su prolistale, sada se suše. Koji je uzrok tome? Slično nam se dogodilo i na stablu mušmule koja je rasla tri metra dalje, koja nije uopće prolistala ovo proljeće pa smo je posjekli.

Može li se sada išta učiniti za spas ovih viteza i što sam trebala učiniti kada sam primijetila prva oštećenja na kori, pita naša čitateljica Ruža Mrak iz Punta na otoku Krku.

Divlja loza ili u narodu češće poznata pod nazivom vitez, ukrasna je penjačica na fasadama, koja ih krasi sve do početka zime.

Vrlo se lako razmnožava i održava, a jesen je pravo vrijeme za sadnju ove lijepe penjačice, koja će na fasadi vaše kuće prirediti pravi vatromet boja, usput je čuvajući od suvišne vlage.

Ona zapravo uzima vlagu s vlažnih zidova, a može sakriti neuglednu fasadu i poslužiti kao izolacija od ljetne vrućine. U svakom godišnjem dobu imat će listove druge boje, pa dojam nikada neće biti jednoličan, kao što je slučaj s bršljanom.

Divlja loza može narasti i do 30 metara visine, prianjajući se uz zidove. Cvjetovi su joj neupadljivi, a cvjeta u rano proljeće. Ujesen rađa malim, tamnoplavim bobicama, koje nisu za jelo, osim za golubove i druge ptice.

Vitez spada u biljke jakog korijena, pa je treba posaditi najmanje na jedan metar od temelja. Prve grane treba povezati i pričvrstiti uz zid, a kasnije se loza sama hvata za podlogu.

Nije izbirljiva ni s obzirom na količinu svjetla, pa odlično napreduje i u sjeni. Dobro podnosi i zimu i sušu. Raste brzo, čak od 5 do 10 m na godinu.

Nije izbirljiva ni s obzirom na kvalitetu tla, pa može rasti i na kamenitim podlogama. Nije ju potrebno ni dodatno prihranjivati. Od njege je važna mjera pravilno i povremeno orezivanje, pri kojem se odrežu grane koje se pružaju suprotno od oslonca ili one koje zaklanjaju prozore i vrata.

Razmnožava se reznicama, koje bi trebale imati dva lista. Reznice se stavljaju u zemlju ujesen. No može se razmnožavati i bobicama, ali tada treba čekati dvije godine prije no što ih se posadi na stalno mjesto.

Divlja loza osjetljiva je na napad vinove pipe i crvenog pauka, a vole je i gusjenice, ose i skakavci. Možete ih se riješiti kemijskim ili prirodnim insekticidima.

Fungicidima možete spriječiti gljivične bolesti, kao što su pepelnica i antrakoza, ali rak kore drveta, canker, bolest je koja se vremenom širi i može uništiti cijelu biljku. Mogu je uzrokovati gljivice, bakterije, virusi i mikoplazme. Ovu bolest mogu širiti životinje i vremenski uvjeti.

Iako fungicidi i baktericidi mogu pomoći u suzbijanju nekih tipova ove bolesti, najčešće se mora uništiti cijelu biljku kako ne bi dalje širila bolest.