Izbor najljepšeg vrta Primorsko-goranske županije, akcije koju već punih 12 godina Novi list provodi u suradnji s PGŽ-om, obavila je ocjenjivačka komisija, a nagrade će se dodijeliti sljedećeg petka, 3. lipnja, prigodnom svečanošću u botaničkom vrtu Prirodoslovnog muzeja, o čemu će svi sudionici natječaja biti ponaosob obaviješteni.

Dobitnici nagrada saznat će to na samoj dodjeli, a u pitanju je šest prvih nagrada i 10 utješnih, dok će sponzor akcije Plantella prigodnim darovima nagraditi sve sudionike.

Prve nagrade dodijelit će se za najljepši primorski, otočni i goranski vrt, za najljepšu terasu, mali urbani vrt i najuređeniju komunalnu površinu oko zajedničkih zgrada.

Prošle su godine na natječaju sudjelovala 23 vrta, koliko u prosjeku sudjeluje svake godine, što je dobar prosjek u godini koja je bila izazovna zbog epidemije COVID-19.

Nadamo se da će ove sezone biti više prijavljenih, pogotovo s otoka i iz Gorskog kotara. Otočani su ove godine imali prijavljene vrtove samo s Krka i Lošinja, i premda su svi bili jako lijepi, bilo bi bolje da su se uključili i ostali otoci.

Ranijih je godina, samo za primjer, s Ilovika i Raba bilo prijavljeno po nekoliko vrtova. Gorani su ranijih godina bili navikli da ih za ovu akciju animira Željko Malnar, naš dugogodišnji vrijedni suradnik, a otkako je on otišao u mirovinu i oni su se nešto previše umirili.

Članovi ocjenjivačke komisije ovaj put su bili svi iz struke, što je dodatno pospješilo polemiku oko nagrađivanja, jer je u nekim slučajevima bilo teško odvagnuti koji je vrt bolji.

Stoga smo zamolili članice žirija da obrazlože svoje odluke. Evo kako je glasao žiri i čime se pritom vodio.

Milica Sekulić, bacc. ing. agr.

Svaki trud u vrtlarenju i pri uređenju okoliša za pohvalu je, a vlasnici vrtova koji nisu nagrađeni trebali bi ovaj natječaj shvatiti kao izazov i poticaj za dalje.

Pojedinci se ističu idejama i usklađenošću elemenata, poštujući sklad boja i podneblje gdje se vrt nalazi. Svaka kategorija u mom ocjenjivanju ima za sebe posebne elemente koji su me naveli da dam ocjenu za trud, maštovitost, ideju, usklađenost.

Među mojim favoritima su uvijek vrtovi i balkoni koji njeguju autohtone biljke pojedinog kraja, te ih maštovito kombiniraju s jestivim i aromatičnim biljem, povrćem i voćkama.

Također prednost imaju oni kojima je vrt potpun, slojevit i krajobrazno prihvatljiv. Sviđa mi se što kroz ovaj natječaj ljudi motiviraju jedni druge i žele svojim trudom doći do nagrade, a time dobivamo njegovan i uređen grad, mjesto, okućnicu, balkon i javne zajedničke površine stambenih zgrada i kuća, pohvalila je sudionike Milica Sekulić.

Bia Gec, mag. ing. prosp. arch.

Uređenje vrtova, okoliša zgrada, terasa i balkona naizgled je vrlo slično dizajnu interijera, ali zapravo se radi o umijeću koje zahtijeva neka vrlo specifična znanja te uvažavanje šireg i užeg prostornog konteksta koje u interijeru možemo lakše zaobići.

Naš privatni vanjski prostor nastavlja se na okolni ambijent i gotovo je uvijek vizualno povezan s njim. Također, radimo sa živim biljkama, a poznavanje njihovih potreba i mogućnosti nužno je za osiguravanje estetike koju od njih želimo dobiti.

I na kraju, vrt nikad nije gotov, namješten prostor. Najveći dio čine biljke na čiji rast i razvoj utječu vremenske prilike, doba godine i naš angažman.

Njega vrta je relaksirajuća aktivnost i donosi posebnu vrstu zadovoljstva i ponosa vrtlaru.

Ujedno, vrtovi i balkoni oplemenjuju širi okoliš, uljepšavaju ulice, skreću i zadržavaju poglede prolaznika, unose često vedru eklektiku u sivilo grada.

Stoga, ocjenjivanje vrtova i okućnica zahtijeva uvažavanje niza različitih aspekata te nikako nije jednostavan zadatak.

O čemu sve treba promisliti? Navedimo samo ono najvažnije što treba uključiti u proces ocjenjivanja:

– funkcija: koliko je prostor ugodan i praktičan za boravak, igru, druženje, uzgoj, tj. ispunjava li adekvatno funkciju koju je korisnik planirao? Jesu li te zone namjene optimalno smještene, tj. prilagođene prostornim datostima (vizure, zaklonjenost, komunikacija s ostalim sadržajima);

– estetika: koliko se pazilo na odabir i slaganje u kompoziciju biljaka i vrtnih elemenata? Je li ostvarena dinamika u volumenu i plohi, teksturama i boji? Kako su ukomponirani pojedeni akcenti, tj. elementi vrtne plastike?

I na kraju, spomenimo održivost. Radi se o aspektu vrta i balkona koji se kod naših starih podrazumijevao bez da su poznavali taj pojam.

Danas se vraća u vrtlarstvo kao specifična vještina osviještenog vrtlara koji želi vrt u skladu s prirodom. Održivost vrta manifestira se na različite načine.

Kao prvo, odabirom biljnih vrsta u skladu s podnebljem i mikrolokacijom. Time dobivamo sretne i bujne biljke koji traže minimalan angažman oko prihrane, ne obolijevaju, te se troši minimalna količina vode.

Zatim, davanje prednosti raznolikim trajnicama ispred monokulture jednogodišnjih vrsta. Efekt jednogodišnjeg cvijeća je sezonski, dok kombinirajući različite trajnice možemo ostvariti zone cvatnje tijekom čitave godine, i to više godina zaredom.

U takvim vrtovima uživa se tijekom cijele godine, uz poseban benefit za pčele i leptire u periodima kada malo toga cvate. Suhe stapke trajnica zimi, kao i ostavljeno suho lišće ispod grmova, su zimovališta za razne kukce oprašivače.

Pojilište za ptice (ne treba zaboraviti niti kukce) element je u vrtu koji olakšava život krilatim susjedima koje je uvijek užitak promatrati.

U održivom vrtu svakako je dobrodošao i jestivi dio vrta. Bilo da se radi o začinima, voćkama, malom povrtnjaku, takva sadnja donosi zdravu hranu na stol, uveseljava djecu, ali i pomaže pticama i kukcima koji žive u okolišu u kojem je ljudski utjecaj onemogućio rast samoniklog jestivog bilja u korist biljaka čisto dekorativne namjene.

Održivo promišljanje vrta znači stvaranje ekosustava u malom ispred naših prozora.

Estetika koja proizlazi iz uvažavanja prirode i poštovanja njezinih zakona dodana je vrijednost vrta te posebno veseli što se te vrijednosti mogu sve češće vidjeti u vrtovima i na balkonima naše županije, istaknula je projektantica zelenih površina Bia Getz.

Ognjena Iršević, dipl. ing. agr.

Vrt za koji sam se opredijelila među natjecateljima iz Gorskog kotara osvojio me je šarmantnim, a pomno odabranim detaljima.

Posvećenost vrtnoj umjetnosti u zahtjevnom podneblju Gorskog kotara je svakako vrijedna svakog divljenja. Kako se kaže da su detalji osnova stila – tako je i ovaj vrt zasluženo bio izbor i ostalih članica žirija.

Za najljepšu terasu bilo se teško odlučiti, ali jedna je ipak prednjačila jer, uz to što je oblikovana na iznimno maštovit način, istovremeno je, zahvaljujući pažljivom odabiru biljnih vrsta, održiva – što je svakako vrijedna karakteristika.

Višeslojnost i alternativno tradicijski pristup u oblikovanju čine ovu terasu estetski vrijednom, ali i zaslužnom nagrade.

U kategoriji najljepšeg malog urbanog vrta moju je svu naklonost osvojio jedan vrt koji je pažljivo osmišljen na ograničenom, malenom prostoru.

Uz promišljen odabir biljnih vrsta, ovaj vrt postaje pravom urbanom oazom u svako doba godine.

Najteže nam je bilo donijeti konačnu odluku pri izboru najljepšeg primorskog vrta. U jakoj konkurenciji i suženom izboru između dvaju vrtova, nagrada je nakon duge rasprave otišla jednom od tih dvaju vrtova.

Taj vrt prije svega osvaja romantičnom pričom, u kojoj gotovo svaka biljka ima svoju priču i voljna ju je ispripovijedati znatiželjnom uhu.

Naravno, priča nije dovoljna i ovaj vrt predstavlja umiješno iskorišten prostor i maštovitost u odabiru vrsta – što ga čini zaslužnim ovogodišnje nagrade.

Ovogodišnja nagrada u kategoriji otočnih vrtova odlazi vrtu koji me je oduševio jasnom i kvalitetno osmišljenom kompozicijom.

Uz zavidne estetske kvalitete, vrt je vidno funkcionalan uz vrijedne cjeline poput vrtne sobe koja je ugodan prostor za sjedenje, te pojila za ptice čime je oživljen stari čajnik – čime je ovaj vrt prostor ugodan za sva živa bića.

Svakako zaslužan ovogodišnje nagrade, rekla je Ognjena Iršević, stručnjakinja za vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža, bivša studentica Longwood Gardensa.

Mirta Blažević, dipl. ing. agr.

Izabrati najljepši vrt na području PGŽ-a zaista nije bilo lako. Naime, vlasnici vrtova u njihovo su uređenje uložili puno truda i ljubavi i sve svoje znanje o uzgoju biljaka da bi okoliš kuće u kojoj stanuju izgledao lijepo i privlačno, bilo da su to vrtovi uz more, oni u Gorskom kotaru ili mali vrtovi oko kuća i nebodera na području grada.

Osobito priznanje pritom treba dati ljudima koji su si dali u zadatak da uređuju male komunalne vrtove koji nisu u njihovom vlasništvu, a ipak se brinu da okoliš u kojem žive i za sebe i za svoje susjede učine ljepšim.

Što zapravo treba učiniti da vrt bude zaista lijep?

Prije svega za takav vrt potrebno je mnogo znanja o klimi na području na kojem se vrt nalazi, poznavanje sastava i karakteristika tla i, dakako, potrebno je dobro poznavati biljke koje ćemo u takav vrt posaditi.

Moramo prije svega znati koje biljke mogu dobro uspijevati u hladnijoj klimi Gorskog kotara, koje na području Primorja, a koje dobro podnose sušu i ljetnu žegu na našim otocima.

Bitno je također imati osjećaj za lijepo kako bi se pojedine biljke međusobno što bolje uklopile u cjelovitu sliku okućnice i učinile je što ljepšom.

Potrebno je, osim toga, znati koliko će pojedine biljke narasti visoko kako jedna drugu ne bi zaklanjale i koliko će se proširiti kako bi svaka biljka imala dovoljno prostora za svoj razvoj.

Pritom nije važno imamo li velik ili mali vrt ili samo terasu ili balkon. Svaku tu površinu moguće je urediti tako da izgleda privlačno i da se na njoj zaista možemo opustiti i odmoriti nakon svakodnevnog posla.

Upravo to su bili kriteriji po kojima se ocjenjivalo koji je vrt na pojedinom području PGŽ-a najbolji.

Ipak, i mnogi drugi vrtovi koji su ušli u uži izbor, iako su bili jako različiti, zavrijedili su pažnju i uz još malo truda i stjecanja znanja njihovih vlasnika neki bi od tih vrtova sigurno mogli ponijeti titulu jednog od najljepših na području naše županije.